10 March 2020

Saida maka Sistema komputador?- Esplikasaun kompletu

Saida maka Sistema komputador?

       Sistema komputador maka konjuntu husi komponente komputador sira ne'ebe maka iha ligasaun no suporta malu hodi hala'o prosesamentu ba dadus, no moos atu fo sai resultadu informasaun ba utilizador sira. Sistema komputador iha komponente tolu mak hanesan; Hardware, Software no Brainware. Komponente sira ne'e iha ninia funsaun ida-idak ne'ebe la hanesan. Maibe bainhira iha momentu operasaun komponente refere suporta malu hodi hala'o servisu. Hardware kuandu mesak labele halo operasaun maibe presiza software, no moos software labele funsiona se la iha hardware, nune'e moos kuandu Brainware la iha komponente rua ne'e labele funsiona ka fo sai resultadu informasaun.
sistema komputador mak software, hardware no brainware
Sistema komputador

   Komponente Sistema komputador maka hanesan tuir mai :

1. HARDWARE
Hardware maka komponente sistema komputador ne'ebe maka fisiku, no ita bele haree no kaer, maka hanesan; motherboard, keyboard, mouse, hard disk, power supply no seluk tan.

Hardware iha parte tolu maka hanesan : 
a). Input device
Komponente komputador sira ne'ebe mak nia funsaun atu hatama dadus ba komputador laran, maka hanesan; keyboard, mouse, scaner, web cam.

b). Processing
Komponente komputador ne'ebe maka nia funsaun atu halo prosesamentu ba dadus ne'ebe mak ita hatama ba komputador, mak hanesan; CPU (central processing unit) ka baibain hanaran kakutak komputador.

c). Output device
Komponente komputador ne'ebe maka nia funsaun atu fo sai resultador husi prosesamentu dadus, maka hanesan ; monitor, projector, printer, speaker no seluk tan.

d) Storage device
Komponente komputador ne'ebe maka nia funsaun atu rai dadus sira. Komponente Storage device iha parte rua maka ; Internal storage device no External storage device.

Internal storage device - maka hanesan Hard disk ne'ebe ho kapasidade boot no nia funsaun atu rai dadus permanente, no External storage device maka hanesan memoria RAM (Rondom Access Memory) ne'ebe nia funsaun atu rai dadus provisoriu iha momentu komputador hala'o servisu no bainhira remata ka komputador hamate maka dadus refere sei rai hotu iha harddisk. 

External storage device - maka hanensan flash disk, CD, harddisk External, ne'ebe nia funsaun hanesan moos ho harddisk internal. Atu rai dadus media permanente.

2. SOFTWARE
Software maka komponente sistema komputador ne'ebe maka logika, ne'ebe ita bele haree maibe labele kaer. Komponente software ida ne'e hala'o nia serbisu iha komponente fisiku (hardware) nia laran. Iha software maka komponente fisiku sira bele hala'o ida-idak nia funsaun. Hanesan sistema operativu ne'ebe iha komputador nia laran atu komputador refere bele la'o ho di'ak. Komponente logika sistema komputador  mak hanesan ; Windows, Linux, Microsoft word, Excel, photoshop no seluk tan.

Software iha parte balun maka hanesan tuir mai ne'e :
a). Sitema Operativu (OS)
Sistema operativu hanesan programa ka aplikasaun fundamental ba aplikasaun hotu iha komputador ida nia laran, ne'ebe nia funsaun atu halo ligasaun entre hardware no utilizador. Ita bele hanaran sistema operativu hanesan atu kontrola no maneija ba komponente fisiku no operasaun sira ne'ebe maka la'o iha sistema komputador laran. Ezemplu sistema operativu maka ; Windows, Linux, MacOS no seluk tan. 

b).  Programa Aplikasaun (Aplication)
Programa aplikasaun mak programa ne'ebe prontu ona no hein ita atu utiliza. Programa aplikasaun nia funsaun atu ajuda utilizador komputador hodi hala'o servisu. Ezemplu programa aplikasaun maka : Microsoft office, photoshop, Crome, firefox, Adobe reader no seluk tan.

c). Programa Utilidade (Utility program)
(Utility program) programa utilidade mak komponente sistema komputador logika, ne'ebe nia funsaun atu kontrola komputador wainhira impaktu husi virus, Ezemplu utility program: data recovery, back up, Anty virus, Disk Defragment no seluk tan.

d). Linguajen programasaun (Programing Language)
Linguajen programasaun maka komponene logika nee'be maka nia funsaun ita utiliza hodi kria programa komputador. Ezemplu lianguajen programa mak: Visual Basic, Visual Foxpro,Delphi, no seluk tan.

3. BRAINWARE
Brainware maka komponente sistema komputador umanu ka pessoal ne'ebe utiliza komputador refere. 

Brainware fahe ba parte haat (4) hanesan tuir mai :

a). Programador (Programer)
Programador maka ema ida ne'ebe iha matenek ba linguajen programasaun ida. Linguajen programasaun iha oi-oin, hanesan : Visual Basic, Php, Java, Delphi no seluk tan. Tamba ne'e programador ita bele hanarann ema ne'ebe maka kria programa aplikasaun ne'ebe baseia ba nesesidade.

b). Analizador (System Analyst) 
Analizador mak ema ne'ebe halo analiza ba sistema komputador tuir nesesidade. 

c). Administrator
Ema ne'ebe responsavel no halo maneija ba sistema ida ne'ebe halo opersaun iha komputador nia laran.

d). Operador (operator)
Ema ne'ebe halo operasaun ba komputador ka hala'o programasaun ne'ebe kria ona husi ema programador

Lee moos ida ne'e :
                   ➤ Komponente sira komputador no funsaun ida-idak
                   ➤ Historia evolusaun komputador jerasaun 1 to'o 5

Ida ne'e mak esplikasaun badak kona-ba sistema komputador, Karik liafuan balun ne'ebe maka sala admin husu deskulpa. Se belun sira iha duvidas, sujestaun, ideias konstrutivu atu hadi'a konteudu iha Biotek-fmf bele fo komentariu iha kolum kometariu okos. Ikus liu karik sente publikasaun ida ne'e di'ak ba ita bele sharing ba kolega sira seluk.
OBRIGADU BARAK😎


(keta haluha follow me > muda tun (scroll down) klike iha butaun azul (ikuti) no Like Fanpage Facebook.)

Fahe ba
Previous Post
Next Post

Biotek-fmf hanesan web blog nebe konjuntu materia hotu-hotu mak relevante ho teknolojia ne'ebe esplika detallu ho lian tetun

0 komentar:

Recent post