18 February 2022

Komponete sira komputador no funsaun ida-idak

Komponente sira komputador no funsaun ida-idak

https://biotekfmf.blogspot.com
komponete sira komputador
    Hallooo...belun sira di'ak ka lae??? espera imi hotu di'ak, fresku, matak nafatin😆 Liu husi artigu ida ne'e Biotek-fmf hakarak lori belun sira atu konese di'ak liu tan kona-ba komponete sira iha komputador no mos funsaun kada komponente. Tempu agora ema hotu hatene no rona liafuan komputador maibe, iha balun ne'ebe mak seidauk hatene funsaun husi komponente komputador, tamba ne'e mak Biotek-fmf halo artikulu ida kona-ba komponente sira komputador no funsaun ida-idak nian.

     Normalmente komponente kompotador fahe ba kategoria haat (4) mak hanesan ; komponente hatama (input device), komponente prosesamentu (processing), komponente fo sai resultadu (output device) no komponente aumenta hanesan armazenamentu (Storage device).

Komponente komputador no funsaun ida-idak nian :

1. Casing CPU

Casing CPU mesak nia funsaun atu rai komponete sira hanesan motherboard, hard disk flopy disk, CD-Rom, Power supplay no seluk-seluk tan. Casing refere kompara ho ema karik nia hanesan roupa ne'ebe mak ita hatais.

2. Motherboard /Mainboard 


Motherboard iha tetun ita hanaran inan ba komputador, maiboard, baseboard, hanesan kuadru sirkuitu imprimir (Printed Circuit Board - PCB ). Komponente ida ne'e importante tebes iha komputador ida nia laran. Tamba motherboard mak komponente hotu-hotu hanesan Hardisk, CPU, RAM, Sound card, video card bele halo ligasaun no komunika ba malu iha komputador ida.

3. Processor /CPU (Central Processing Unit)

Processor /CPU (Central Processing Unit) se komponent ida ne'e ita kompara ho ema nia hanesan kakutak ba komputador,  nia funsaun atu halo prosesamentu ka ezekuta ba dadus sira ne'ebe mak ita hatama (hala'o hela). Ezemplu ; ita hanehan butaun ALT + F4 maka automatika programa ne'ebe ita loke hela ne'e sei taka, tamba instrusaun refere manda husi CPU/prosesor.
Baibain, molok atu sosa komputador ida, primeira ita haree uluk espesifiku komputador refere. Ezemplu : prosesor 32 bit diferente ho prosesor 64 bit, signifika komputador ne'ebe prosesor 64 bit servisu di'ak liu duke prosesor 32 bit. Ho ida ne'e mak molok atu sosa komputador ida hare didiak espesifiku CPU atu nune'e bele tuir ita nia presiza/hakarak. Alein de ne'e atu sosa prosesor ida ita tenke buka hatene uluk, socket prosesor nia modelu saida mak iha motherboard ne'e, karik socket AM2, socket LGA 775 ou seluk tan.

4. Hard Disk / Disku duru

https://biotekfmf.blogspot.com
Hard disk hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun atu rai dadus sira iha komputador laran ho permanente. File hotu-hotu ne'ebe mak ita hatama no rai iha komputador hotu-hotu nia rai fatin mak Hard disk /disku duru. Hard disk laos de'it atu rai file sira hanesan imajen, video, musika no dokumentus, maibe hard disk mos rai sistema operasaun iha laran. Hard disk iha modelu hanesan : IDE, SCSI, SATA no seluk tan.

5. Optical Drive

belun sira hatene CD ka DVD ? Instrumentu rua refere hanesan hardware ne'ebe armazenamentu rai media dadus. Ho ida ne'e optical drive hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun hanesan ho komponente hard disk no flash disk, ne'ebe atu rai dadus. Optical drive iha tipu oi-oin hanesan tuir mai :
1. CD-ROM (Compact Disk - Read Only Memory) ekipamentu ne'ebe nia funsaun so bele lee deit CD
2. CD-RW (Compact Disk - Rewritable) ekipamentu ne'ebe nia iha funsaun rua, mak ; atu lee CD no hakerek CD
3. DVD - ROM (Digital Video Disk - Read Only Memory) ekipamentu neebe so bele lee deit CD no DVD
4. DVD Combo : ekipamentu ne'ebe lee CD no DVD, alein de ne'e, bel hakerek CD maibe labele hakerek DVD
5. DVD - RW : ekipamentu ne'ebe nia funsaun komplik, alende lee CD no DVD bele mos rai ou hakerek CD no DVD

6. RAM (Rondom Acces Memory)


RAM (Rondom Acces Memory) hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun atu rai dadus provizoriu, iha momentu ne'ebe programa lao hela ou komputador hala'o serbisu moris hela mak dadus ka dokumentus sira ne'e bele asesu ho acak ou rondom.
Jeralmente modelu RAM ne'ebe iha komputador laran mak chip. Chip refere ita bele aumenta karik slot RAM iha motherboard refere. Bainhira aumenta espesifiku RAM iha komputador refere mak servisu loading ka prosesa moos aumenta lalais iha komputador refere. Modelu espesifiku RAM maka hanesan : SD RAM, DDR , DDR 2, DDR 3.

7. Power Supplay

Power Supplay nia funsaun atu maneja eletrisidade ka redus korente eletrika (arus listrik) husi DC ba AC, no distribui korente eletrika ba komponente sira iha casing laran.
Power supply iha tipu rua mak hanesan tuir mai :
1. Power supply AT : power supply ida ne'e, ne'ebe iha fiu power/fiu korente atu liga ba iha motherboard fahe ba parte rua ho konektor, mak hanesan : konektor P8 no konektor P9.
2. Power supply ATX : power supply ida ne'e iha fiu power/fiu korente iha hamutuk 20 pin/riti ne'ebe hamutuk sai ida de'it hodi liga ba iha motherboard.

8. Keyboard /Tekladu



Keyboard ou iha tetun hanaran tekladu hanesan komponente fisiku (input device) komputador. ne'ebe  nia funsaun mak atu hatama karakter alfabetu no numeru no simbolu ba iha komputador.
Ho mudansa teknolojia ne'ebe avansadu nune'e keyboard mos mudansa. Agora daudaun, keyboard uza ona ho formatu standar QWERTY ne'ebe legal ona hanesan standar internasional. Keyboard hanesan kuadru hakerek (papan ketik) ne'ebe iha butaun barak, no iha ne'ebe butaun refere mai ho ninia funsaun ida-idak ne'ebe la hanesan.

Lee moos ida ne'e :
                           ➤ Funsaun butaun sira iha keyboar
                           ➤ Funsaun butaun keyboar iha ms. word

Normalmente keyboard QWERTY iha ninia butaun ketik mais ou menus hamutuk 101 ho formatu hanesan tuir mai :
1. Alphanumeric key : butaun ne'ebe ho alfabetu sira, numeru
2. Numeric Keypad : mak parte ida iha keyboard butaun sira ne'ebe ho numeru, atu halo operasaun kontajen
3. Funtion key : butaun sira ne'ebe nia funsaun kusus, ne'ebe ligasaun ho sistema operativu no programa iha komputador laran
4. Control key : butaun ne'ebe mak atu kontrola hanesan : Home. delete, Insert, page up no seluk tan.

9. Mouse /Laho

Mouse hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun hanesan input device. mouse nia modelu hanesan laho no iha fiu  ne'ebe liga ba kompuador husi port USB ka port ne'ebe iha.
Mouse iha ninia isin lolon fahe ba parte tolu maka hanesan : klike liman-loos nia funsaun atu halo menu opsaun, no klike liman-karun nia funsaun atu hili menu/opsaun, se klike dalarua maka nia funsaun atu loke programa ou aplikasaun iha komputador, butaun scroll ne'ebe kompletu ho sensor atu muda tun sae kursor. Mouse mos iha modelu oioin, iha mouse standar mouse ba jogus (gaming) mouse wireless ka baibain uza bluethoot no seluk tan.

10. Monitor

Monitor hanesan komponente fisuku komputador (hardware) ne'ebe nia funsaun atu fo sai resultadu serbisu ou fo sai informasaun grafiku, baibain hanaran (output device). Hatudu resultadu husi dadus ne'ebe mak input liu husi video card, atu utilizador bele hare dadus refere.
Tipu monitor komputador barak ne'ebe iha merkadoria agora daudaun ne'e mak : CRT (Cathode Ray Tube), LCD (Liquid Crystal Display), LED (Light Emitting Diode) no monitor Plasma. Monitor ne'ebe agora ema uza mak LCD no CRT, maibe ema barak liu maka prefere uza monitor LCD tamba monitor ida ne'e laos deit ho modelu modernu maibe mos iha forsa seluk maka poupa espasu no poupa eletrisidade. Tipu resolusaun monitor ne'ebe husi monitor LCD ho medida inchi. Ezemplu medida layar monitor 17-inchi mak ninia resolusaun 1024 x 768.

11. Sound Card

Sound card mak komponente ne'ebe nia funsaun atu maneja dadus sai audiu ka sai son/lian, no mos sai hanesan instrumentu ne'ebe mak input ka output lian ba iha komputador. Lian ka son ne'ebe sai husi komputador uza headset ka speaker, no son ne'e ita rona ne'e maneja husi sound card.

Tipu sira sound card hanesan tuir mai ne'e:

1. Sound card onboard : normalmentu sound card ida ne'e monta ona iha motherboard komputador. Sound card ida ne'e hanesan chipset ne'ebe monta direitamente iha motherboard.

2. Sound card offboard : sound card offboard ida ne'e monta iha slot PCI ka ISA, vantajen husi soundcard ida ne'e fo sai reslultadu lian diak liu kompara ho sound card onboard.

3. Sound card External : normalmente sound card ida ne'e monta iha kompuador uza port USB, sound card ida ne'e cocok atu grava lian.

12. Ventunha 

 Ventunha refere nia funsaun atu halo malirin ba komponente sira hotu iha casing laran. tamba bainhira komputador la'o serbisu komponente sira sei manas, tan ne'e ventunha mak sei halo malirin. Ventunha iha komputador PC nian cpu laran iha rua, ida mak monta iha processor leten (kusus processor ) ida seluk monta iha kasing soring (iha laran) nia mak fo malirin ba komponente sira iha kaixa CPU laran.


    Obrigadu barak tamba bele vizita ona blog Biotek-fmf no lee ona artikulu ida ne'e. espera katak ho esplikasaun iha leten bele lori ita hodi konese no hatene di'ak kona-ba komponente sira iha komputador no funsaun ida-idak nian.
OBRIGADU BARAK !!!

02 December 2020

Maneira atu tama BIOS Komputador ka Laptop - Kompletu

Maneira atu tama BIOS komputador ka Laptop - Kompletu

Olla belun sira hotu, iha publikasaun ohin loron nian, ha'u sei fahe oituan kona-ba maneira ou lala'ok atu tama BIOS komputador ka laptop. BIOS (Basic Input Output System) hanesan menu basiku ida ne'ebe atu maneja komponente fisiku komputador ka laptop nian. Menu BIOS ida ne'e importante tebes bainhira iha momentu ita halo instalasaun (fila-fali) sistema operativu windows.

Atu tama ba menu BIOS ida ne'e la iha impedementu ba windows ne'ebe ita uza, tamba ho nia funsaunn ne'ebe la hanesan, tamba ne'e sistema operativu windows ne'ebe ita uza hanesan windows 7, 8 ka 10 atu tama ba BIOS ho maneira hanesan. BIOS ne'e ema balun de'it mak hatene atu bele setting, tamba bainhira ita setting arbiru mak sei impaktu negativu mai ita, hanesan komponente sira komputador labele hala'o servisu ou bele mos ita nia windows la ho normal hanesan baibain.

Tamba ida ne'e mak ha'u halo tutorial ida ne'e atu ajuda belun sira ne'ebe foin mak aprende halo instalasaun windows ba komputador ka laptop. Tamba bainhira ita atu halo instala windows (OS) tenke setting uluk iha BIOS, atu maneja ka hili booting, hanesan Hard disk (HDD), DVD installer windows, ka flash disk. Maneira sira atu tama ba BIOS ida ne'e ha'u mos aprende iha eskola Sekundariu Tekniku Vocacional (ESTV-GTI) iha momentu ne'ebe ami nia  professor hanorin ami materia Instalação Manutenção dos Equipamentos Informaticos ne'ebe haruka ami atu halo instalasaun windows ba komputador sira.

Lee mos ida ne'e :  
           Maneira hadi'a Blue Screen iha windows 7, 8 no 10

Di'ak belun sira iha biban ida ne'e hau sei fahe kona-ba butaun tekladu (keyboard) ne'ebe funsaun atu tama ba menu BIOS iha komputador ka laptop saida de'it. 

Maneira atu tama menu BIOS komputador ka laptop

Ezemplu : 
➤ Hanehan F2 atu SETUP signifika tama menu BIOS hanehan butaun F2 
➤ Hanehan DEL atu tama SETUP signifika tama BIOS ho butaun Delete
Del atu tama SETUP  : uza butaun delete atu tama BIOS
F10 atu tama SETUP : uza butaun F10
➤ no seluk tan.

Maneira atu tama BIOS 

Butaun keyboard ne'ebe atu tama ba iha menu BIOS (Basic Input Output System) mak utiliza butaun DELETE no F2 (depende hili ida)

Ho maneira : Halo moris komputador no hanehan butaun DELETE ka F2 (hanehan dalabarak) to'o menu BIOS mosu mak foin husik butaun refere.
Ezemplu menu BIOS sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e.


Maneira atu tama menu BIOS komputador hotu-hotu 

Atu tama ba menu BIOS laptop ou komputador tuir lolos maneira hanesan, maibe iha laptop balun ne'ebe diferente. Belun sira bele uza maneira ida ne'e ba laptop sira ne'ebe mak ho merek acer, lenovo, hp, dll, asus no laptop merek sira seluk.

Maniera atu tama BIOS :
➤ Lenovo : hanehan butaun F2 se lae Fn+F2
➤ Toshiba : hanesan butaun F2, F1 se lae ESC
➤ Asus : butaun F2
➤ Acer : uza butaun F1, F2 ka bele mos CTRL + ALT + ESC
➤ Compaq : butaun F10 se lae Delete
➤ Dell :  butaun Delete, F2, F12, F1, F3, ka bele mos Fn + F1

Nota
Butaun ne'ebe atu tama ba menu BIOS komputador hotu-hotu uza dalabarak mak butaun Delete, F2 no F12, kuaze merek laptop hotu-hotu bele uza butaun tolu refere. So, laptop saida de'it mak iha, bele uza butaun sira ne'e ida por ida.

Lee mos ida ne'e

Oinsa mak bele utiliza ?
 Primeira ita loke komputador refere hanehan butan power e depois sei prosesu hela ita hanehan beibeik butaun F2, Delete ka F12 (hili ida) no to'o menu BIOS mosu.

Atensaun!!! Bainhira ita hanehan butaun F2, Delete, ka F12, hanehan no hanehan beibeik ne'e diferente. Baibain sala ne'e iha step ida ne'e. Hanehan beibeik signifika ita hanehan butaun refere (hanehan husik, hanehan tan husik fali ho liman lalais), no hanehan signifika ita hanehan butaun refere dala ida de'it husik ona. Ne'ebe atu tama menu BIOS ita tenke hanehan butaun beibeik (hanehan husik hanehan husik) to'o menu BIOS mosu mak hafoin husik butaun refere.

Karik komputador ka laptop la mosu menu BIOS husik komputador refere moris, depois halo restart fali komputador ka hamate, tuir mai halo tuir fila fali maneira sira iha leten ne'e.

Butaun keyboard ne'ebe maioria uza ba iha komputador hotu-hotu mak butaun Delete ka F2, no sira seluk baibain uza butaun Esc, F12, F1 no F10, iha mos seluk ne'ebe uza butaun kombinasaun hanesan Fn + F12, Fn+F10 no Fn+F2. 

Iha mos laptop ka komputador ne'ebe mai ho ninia butaun rasuk atu tama ba menu BIOS, hanesan laptop merek Lenovo ne'ebe ninia butaun atu tama ba menu BIOS mak butaun ki'ik ida iha laptop nia sorin parte port Rj-45 no IDM nian, butaun refere besik liu charge fatin. Atu uza butaun refere primeiru hamete tiha laptop depois hanehan butaun kiik ne'e mak sei mosu menu BIOS.

Ida ne'e mak esplikasaun kona-ba maneira atu tama menu BIOS komputador ka laptop, karik belun sira iha konfusaun, duvidas ka iha sujestaun ruma, bele fo komentariu iha kolum komentariu okos. 
Karik sente artikulu ida ne'e di'ak ba ita, bele share tutan ba kolega sira seluk atu sira mos bele hatene.
OBRIGADU BARAK😎

(keta haluha muda tun/Scroll down Like fanspage facebook no follow webblog ne'e ho maneira klike butaun azul Ikuti)

10 March 2020

Saida maka Sistema komputador?- Esplikasaun kompletu

Saida maka Sistema komputador?

       Sistema komputador maka konjuntu husi komponente komputador sira ne'ebe maka iha ligasaun no suporta malu hodi hala'o prosesamentu ba dadus, no moos atu fo sai resultadu informasaun ba utilizador sira. Sistema komputador iha komponente tolu mak hanesan; Hardware, Software no Brainware. Komponente sira ne'e iha ninia funsaun ida-idak ne'ebe la hanesan. Maibe bainhira iha momentu operasaun komponente refere suporta malu hodi hala'o servisu. Hardware kuandu mesak labele halo operasaun maibe presiza software, no moos software labele funsiona se la iha hardware, nune'e moos kuandu Brainware la iha komponente rua ne'e labele funsiona ka fo sai resultadu informasaun.
sistema komputador mak software, hardware no brainware
Sistema komputador

   Komponente Sistema komputador maka hanesan tuir mai :

1. HARDWARE
Hardware maka komponente sistema komputador ne'ebe maka fisiku, no ita bele haree no kaer, maka hanesan; motherboard, keyboard, mouse, hard disk, power supply no seluk tan.

Hardware iha parte tolu maka hanesan : 
a). Input device
Komponente komputador sira ne'ebe mak nia funsaun atu hatama dadus ba komputador laran, maka hanesan; keyboard, mouse, scaner, web cam.

b). Processing
Komponente komputador ne'ebe maka nia funsaun atu halo prosesamentu ba dadus ne'ebe mak ita hatama ba komputador, mak hanesan; CPU (central processing unit) ka baibain hanaran kakutak komputador.

c). Output device
Komponente komputador ne'ebe maka nia funsaun atu fo sai resultador husi prosesamentu dadus, maka hanesan ; monitor, projector, printer, speaker no seluk tan.

d) Storage device
Komponente komputador ne'ebe maka nia funsaun atu rai dadus sira. Komponente Storage device iha parte rua maka ; Internal storage device no External storage device.

Internal storage device - maka hanesan Hard disk ne'ebe ho kapasidade boot no nia funsaun atu rai dadus permanente, no External storage device maka hanesan memoria RAM (Rondom Access Memory) ne'ebe nia funsaun atu rai dadus provisoriu iha momentu komputador hala'o servisu no bainhira remata ka komputador hamate maka dadus refere sei rai hotu iha harddisk. 

External storage device - maka hanensan flash disk, CD, harddisk External, ne'ebe nia funsaun hanesan moos ho harddisk internal. Atu rai dadus media permanente.

2. SOFTWARE
Software maka komponente sistema komputador ne'ebe maka logika, ne'ebe ita bele haree maibe labele kaer. Komponente software ida ne'e hala'o nia serbisu iha komponente fisiku (hardware) nia laran. Iha software maka komponente fisiku sira bele hala'o ida-idak nia funsaun. Hanesan sistema operativu ne'ebe iha komputador nia laran atu komputador refere bele la'o ho di'ak. Komponente logika sistema komputador  mak hanesan ; Windows, Linux, Microsoft word, Excel, photoshop no seluk tan.

Software iha parte balun maka hanesan tuir mai ne'e :
a). Sitema Operativu (OS)
Sistema operativu hanesan programa ka aplikasaun fundamental ba aplikasaun hotu iha komputador ida nia laran, ne'ebe nia funsaun atu halo ligasaun entre hardware no utilizador. Ita bele hanaran sistema operativu hanesan atu kontrola no maneija ba komponente fisiku no operasaun sira ne'ebe maka la'o iha sistema komputador laran. Ezemplu sistema operativu maka ; Windows, Linux, MacOS no seluk tan. 

b).  Programa Aplikasaun (Aplication)
Programa aplikasaun mak programa ne'ebe prontu ona no hein ita atu utiliza. Programa aplikasaun nia funsaun atu ajuda utilizador komputador hodi hala'o servisu. Ezemplu programa aplikasaun maka : Microsoft office, photoshop, Crome, firefox, Adobe reader no seluk tan.

c). Programa Utilidade (Utility program)
(Utility program) programa utilidade mak komponente sistema komputador logika, ne'ebe nia funsaun atu kontrola komputador wainhira impaktu husi virus, Ezemplu utility program: data recovery, back up, Anty virus, Disk Defragment no seluk tan.

d). Linguajen programasaun (Programing Language)
Linguajen programasaun maka komponene logika nee'be maka nia funsaun ita utiliza hodi kria programa komputador. Ezemplu lianguajen programa mak: Visual Basic, Visual Foxpro,Delphi, no seluk tan.

3. BRAINWARE
Brainware maka komponente sistema komputador umanu ka pessoal ne'ebe utiliza komputador refere. 

Brainware fahe ba parte haat (4) hanesan tuir mai :

a). Programador (Programer)
Programador maka ema ida ne'ebe iha matenek ba linguajen programasaun ida. Linguajen programasaun iha oi-oin, hanesan : Visual Basic, Php, Java, Delphi no seluk tan. Tamba ne'e programador ita bele hanarann ema ne'ebe maka kria programa aplikasaun ne'ebe baseia ba nesesidade.

b). Analizador (System Analyst) 
Analizador mak ema ne'ebe halo analiza ba sistema komputador tuir nesesidade. 

c). Administrator
Ema ne'ebe responsavel no halo maneija ba sistema ida ne'ebe halo opersaun iha komputador nia laran.

d). Operador (operator)
Ema ne'ebe halo operasaun ba komputador ka hala'o programasaun ne'ebe kria ona husi ema programador

Lee moos ida ne'e :
                   ➤ Komponente sira komputador no funsaun ida-idak
                   ➤ Historia evolusaun komputador jerasaun 1 to'o 5

Ida ne'e mak esplikasaun badak kona-ba sistema komputador, Karik liafuan balun ne'ebe maka sala admin husu deskulpa. Se belun sira iha duvidas, sujestaun, ideias konstrutivu atu hadi'a konteudu iha Biotek-fmf bele fo komentariu iha kolum kometariu okos. Ikus liu karik sente publikasaun ida ne'e di'ak ba ita bele sharing ba kolega sira seluk.
OBRIGADU BARAK😎


(keta haluha follow me > muda tun (scroll down) klike iha butaun azul (ikuti) no Like Fanpage Facebook.)

19 September 2019

Komprensaun Rede Komputador - Esplikasaun Kompletu

saida maka rede komputador ?

     Rede komputador maka sistema ida ne'ebe kompostu husi komputador no rede device seluk ne'ebe servisu hamutuk atu alkansa objetivu ida ne'ebe komum. Objetivu husi rede komputador ne'e mak :
     1. Fahe rekursu hanesan ; fahe uza printer, CPU, memory, hard dsk...
     2. Komunikasaun /troka informasaun, mak hanesan ; eletronika mail, instant massaging, chatting
     3. Asesu informasaun mak hanesan : web browsing (firefox, crome, internet explore )
     Atu alkansa objetivu ida parte hotu-hotu husi rede komputador ida ne'e husu no fornese servisu. Parte ne'ebe husu servisu ne'e hanaran kliente, no fornese servisu hanaran empregada (server). 

Komprensaun Tipu rede komputador

a). Rede LAN (Local Area Network)

     Rede Local Area Network (LAN) mak rede ida ne'ebe iha area ki'ik ida, hanesan iha toko (gedung), eskola, uma, no seluk tan. Agora daudaun rede LAN barak maka bazeia ba teknolojia IEEE 802.3 teknolojia Ethernet uza switch ida ho ninia velocidade transferensia dadus, 10, 100, ka 1000 Mbit/s. Aleinde teknolojia Ethernet agora daudaun teknolojia 802.11 (ka baibain hanaran rede Wi-Fi) dalabarak ema uza hodi halo/forma rede LAN. Fatin ne'ebe fornese rede LAN no ligasaun ho Wi-Fi baibain hanaran Hotspot. 

     Kona-ba rede LAN ida, ekipamentu ida-idak ka komputador iha ninia (daya komputasi) rasik la hanesan ho konseitu terminal (dump). Kada komputador bele asesu informasaun/rekursu ne'ebe eziste iha rede LAN tuir (permission) ne'ebe iha tiha ona. Rekursu hirak ne'e hanesan data ka device hanesan : printer/emprissora. Iha LAN utilizador ida bele moos komunika ho utilizador seluk ne'ebe uza aplikasaun apropriadu.

Rede LAN iha ninia karakteristika hanesan tuir mai :
1. Transferensia dadus lalais no aas
2. Kobre area geografia ne'ebe restrito (sempit)
3. La presiza lina telekomunikasaun ne'ebe kontratu husi operator telekomunikasaun
4. Normalmente komputador ida husi rede komputador sai hanesan server ne'ebe maka regula sistema hotu iha rede refere.

b). Wide Area Network (WAN)

     Rede WAN mak abreviasaun (singkatan) husi teknolojia informasaun iha lian ingles : Wide Area Network, rede komputador WAN ne'ebe ligasaun entre area ne'ebe mak boot/luan, ezemplu : rede komputador entre rejiaun, sidade ka nasaun ida, ka bele moos define hanesan rede komputador servisu sira ne'ebe presiza router no kanal komunikasaun ne'ebe publika. Rede WAN uza hodi halo koneksaun entre rede local ida ho rede local seluk, entaun usuariu ka komputador ida iha fatin refere bele halo komunikasaun ho usuariu ka komputador iha fatin seluk.

c). Metropolitan Area Network (MAN) 

Rede ida iha sidade ida transferensia dadus ho velocidade aas, ne'ebe halo koneksaun iha fatin hanesan : kator, instituisaun governu, eskola, no seluk tan. Rede MAN kompostu husi rede LAN oi-oin. Distansia husi rede MAN ne'e mak 10 to'o 15 Km, MAN mak rede ida ne'ebe  hari'i entre eskritoriu iha sidade ida nia laran entre factores ka ajensia sira.

Dezenu modelu rede LAN, WAN, MAN

Komprensaun Hardware rede komputador

1. Rede Server

Server mak unidade komputador ida ne'ebe serve atu haloot informasaun, no atu jere rede komputador no servi user/workstation hotu-hotu iha rede nia laran. Normalmente rekursu iha server uza hamutuk iha workstation ; printer, disk, usb
Dezenu modelu Server

2. Rede Workstation

Komputador hotu-hotu ne'ebe iha rede ida nia laran ne'ebe liga ba arkivu server no uza rekursu kona-ba server hanaran workstation, Workstation ida mais/menus iha ninia kartaun rede, aplikasaun rede, fiu ida atu liga ho komputador seluk.
Modelu rede Workstation

3. Fiu/cable rede komputador

Iha workstation sei presiza fiu/cable atu nune'e halo koneksaun entre komputador ida ho komputador seluk. Tipu fiu/cable ne'ebe utiliza mak :
     a). Fiu/cable coaxial
     b). Fiu UTP (Unshielded Twisted Pair)
     c). Fiu FO (fiber optic)
Modelu Fiu Coaxial, UTP, Fibra otica

4. NIC (Network Interface Card) kartaun rede

NIC (Network Interface Card) ou kartaun rede ne'e hanesan hardware ida ne'ebe koalia kona-ba komunikasaun sosial atu estabelese ligasaun entre komputador.
Network Interface Card

5. Router TP - Link

Router TP - Link mak hanesan ekipamentu fisiku ida ne'ebe nia funsaun hodi kontrola no maneja internet iha rede LAN nia laran.
Router TP-Link

6. Antena AirGrid

Antena AirGrid hanesan ekipamentu ida ne'ebe  atu haruka, simu no haforsa signal wireless hodi bele halo koneksaun point to point ou point to multipoint. Antena AirGrid bele tiru to'o distansia 15 - 25 Km se kuandu la iha impedementu.

Antena AirGrid

7. Switch

Switch hanesan ekipamentu ida ne'ebe nia funsaun atu konsentra halo koneksaun ba komputador/ ekipamentus ne'ebe konjuntu iha rede ida nia laran.
Switch
Klike Lee moos ida ne'e :
     ➤ Prosesu instalasaun rede LAN (Local Area Network) no Sharig files
     ➤ Historia Evolusaun Komputador jerasaun 1 - 5


     Ida ne'e mak esplikasaun kona-ba komprensaun rede komputador no ekipamentu sira ne'ebe utiliza iha rede komputador. karik iha sujestaun, ideias ruma bele fo komentariu iha kolum komentariu kraik.
OBRIGADU BARAK !!!
😎

11 September 2019

35 Problema komputador no maneira atu hadi'a (Solusaun)

35 Problema komputador no maneira atu hadi'a (Solusaun)

      Olla belun sira hotu,,, iha biban ida ne'e ha'u hakarak fahe oituan kona-ba sinal problema sira ne'ebe akontese ba komputador no oinsa maka ita bele hatene kauza husi saida, no iha parte ne'ebe los. Tamba ne'e maka ha'u hakerek artikulu ida ne'e atu ajuda belun sira hodi hadi'a komputador ka laptop ho di'ak.

       Problema ka sinal sira ne'ebe baibain akontese ba komputador maka hanesan tuir mai ne'e:

1. komputador loke la lakan

Solusaun :
1. cek fiu koneksaun husi power outlet ba butaun power PC
2. Cek Stavol funsiona ka lae (karik uza Stavol)
3. Cek fiu power ba CPU
4. Karik la lakan nafatin dalaruma kauza husi power supply ka motherboard

2. Komputaador la detekta tekladu/keyboard

Solusaun :
1. Haree didi'ak tekladu monta loos ona ka lae
2. Karik monta loos ona maibe nafatin la detekta dalaruma tekladu refere maka problema
3. Koko troka ho telkadu, maka nafatin la detekta, dalaruma kauza iha parte port tekladu nian iha motherboard
4. Troka tiha ona ho tekladu foun maibe la detekta nafatin, koko troka ho tekladu USB, se la detekta nafatin signifika problema refere kauza husi sistema operativu

3. Komputador la detekta mouse

Solusaun :
1. Haree didi'ak mouse monta loos ona ka lae
2. Karik monta loos ona maibe nafatin la detekta dalaruma mouse refere maka problema
3. koko troka ho mouse seluk, maka nafatin la detekta, dalaruma kauza iha parte port mouse nian iha motherbaord
4. Troka tiha ona ho mouse foun maibe la detekta nafatin, koko troka ho tekladu USB, se la detekta nafatin signifika problema refere kauza husi sistema operativu.

4. Pointer mouse muda-an mesak (muda ba seluk halai ba seluk)

Solusaun :
1. Hamoos mouse (ba bola mouse)

5. Monitor la lakan

Solusaun :
1. Hare didiak fiu ou konektor sira ne'ebe maka liga ba monitor (fiu power no VGA)
2. Hare didi'ak riti (pin) ne'ebe maka iha port VGA liga/tu'u loos ona, la iha ida maka kleuk, sa tan iha pin ida la tama ba port VGA nian
3. Hare didi'ak VGA di'ak ka aat

6. Komputador atu booting maibe mosu beibeik Safe Mode 

Solusaun :
1. Restart fila fali komputador
2. Karik problema nafatin, Instal fila-fali windows
3. Se nafatin Safe Mode, signifika Harddisk maka problema, cek ho : Scan disk

7. Problema iha Motherboard

Solusaun :
1. Primeira hasai hotu fiu power sira ne'ebe maka liga ho listrik, fiu data (kabel data) monitor, fiu tekladu no mouse, no fiu sira hotu ne'ebe maka liga ba CPU. Depois hasai hotu prafusu loke Casing, iha kaiza CPU laran, favor desliga no hasai hotu komponente sira hanesan power supply no sira ne'ebe koneksaun ho motherboard, harddisk, floppy disk ho kudidadu labele ansi, no hasai moos Card sira ne'ebe aumenta iha motherboard (Sound card, VGA, ou Card seluk) depois agora motherboard mesak mak iha casing laran.

2. Tuir mai cek motherboard ho teliti, haree didi'ak Chip (IC), transistor, elco no sira seluk iha terbakar ruma ka lae. Karik la iha sinal ne'ebe maka (terbakar) signifika motherboard refere sei di'ak, maibe motherboard la la'o signifika problema refere kauza iha programa ne'be iha BIOS.

8. Komputador toos bainhira loke aplikasaun ruma (Not responding)

Solusaun :
1. Hanehan butaun CTRL + ALT + DELETE >>> Klik End Task ba aplikasaun/programa ne'ebe maka Not responding
2. Hanehan butaun restart iha CPU
3. Signifika akontese konflitu iha Hardware (karik aumenta hardware foun)
akontese beibeik konflitu entre hardware iha sistema operativu windows
4. Instal fila-fali windwos, maibe antes atu instal windows presiza hasai uluk hardware foun ne'ebe maka iha
5. Halo moris fasilita "Add new" hardware iha control panel

9. Loke komputador mosu " Operating System Not Found"

Solusaun :
1. Taka fila fali komputador
2. Cek hard disk, tamba dalaruma harddisk monta lamentin
3. Cek fiu data no listik harddisk
4. hard disk monta loos ona maibe nafatin problema, dalaruma sistema operativu maka la di'ak ona presiza halo instalasaun fila-fali OS

10. Problema CD/DVD/ROM/RW la detekta iha windows

Solusaun : 
1. Haree didiak fiu (kabel data) no fiu listrik ne'ebe liga ba CD-floppy
2. Hare iha set up bios detekta ona ka lae, diak liu diset auto.
3. Hare lampu led lakan ka lae, se la kan entaun kauza iha controller

11. Haluha Password BIOS

Solusaun :
1. Taka komputador, loke casing hasai bateria cmos
2. Bele mos utiliza programa ne'ebe maka remove password halo instalasaun

12. Data no horas muda-an hela de'it

Solusaun :
1. Bateria cmos la funsiona (aat) troka ho bateria cmos foun

13. Aumenta hardware foun maibe BIOS la detekta

Solusaun :
1. Dalaruma bios tuan ona, tamba ne'e maka la detekta hardware foun, lalais update bios (bele download liu husi internet, www.windrivers.com)

14. Monta Processor foun maibe la detekta

Solusaun :
1. Cek fila-fali processor monta loos ona ka lae
2. hare didiak apakah pozisaun jumper processor loos ona? 

15. Crash depois de monta RAM foun

Solusaun :
1. Dalaruma RAM ne'ebe maka monta ba la kompatibel ho komputador (hasai tiha RAM refere)

16. Aumenta RAM maibe la detekta

Solusaun :
1. Haree didiak RAM monta loos, metin ona?
2. RAM refere monta iha Slot ne'ebe OK. tamba SD RAM ninia slot kuaze atu hanesan mos ho RD RAM maibe RD RAM la bele detekta maske monta iha slot tipu SD RAM

17. Depois de aumenta RAM komputador prosesu kluer tan de'it

Solusaun :
1. Atensaun batas kapasidade ram ne'ebe iha, ezemplu ram ho tipu EDO kapasidade to'o 64 MB, maibe bainhira obriga aumenta maka komputador sei prosesu aumenta kleur

18. Virtaul RAM

Solusaun :
1. klike liman loos iha my computer, hili properties, depois hili tab performance no klike virtual memory
2. Hili item let me spacy my own virtual memory setting (hili HD ne'ebe atu uza sai virtual memory)
3. Klik Ok

19. Monitor sai nakukun iha momentu Loading windows

Solusaun :
1. Posibilidade kauza husi setup driver ne'ebe mak la kompatibel ho monitor (setting ninia frequency nebe mak boot liu)
2. Tama uluk lai ba kondisaun Safe Mode (hanesan butaun F8)
3. Instal fila-fali driver VGA

20. Tampilan derepente la diak no komputador sai Hang

solusaun :
1. Tamba VA card manas los

21. Ukurang tampilan monitor la tuir ita nia hakarak

Solusaun :
1. Tama ba disply properties
2. klike Tab setting no halo ukurang tampilan tuir ita nia hakarak (screen area) 

22. Notebook mate total (la iha reasaun, la lian)

Solusaun :
1. adaptor AC la diak, no bateria la iha, Ativu adator AC, se mate nafatin presiza troka adaptor AC
2. DC jack sai husi motherboard ka DC jack aat no motherboard la simu korente eletrik husi adaptaor AC, maka troka DC jack
3. Motherboard notebook aat, se ida ne'e maka akontese dalaruma notebook la bele hadi'a

23. Komputador atu moris maibe la booting

Solusaun :
     Primeiru cek uluk lian beep
1. Beep dala ida = kondisaun komputador di'ak
2. Beep dala ida (naruk) = problema iha memory
3. Beep dala ida (naruk) no dala tolu (badak) = kauza iha VGA card
4. Beep dala ida (naruk) no dala rua (badak) = problema iha DRAM parity
5. Beep kontinua = problema iha modul memory ou memory video
6. Konsulta ho software dianosa hanesan Sandra PC, mark 04, PC mark 05

24. Komputador akontese Crash hela deit

Solusaun :
1. Cek posisaun fiu sira, hardware, no moos korente ba casing, cek cpu no ram, prosesor no moos VGA

25. Bainhira hanehan butaun power, power/stroom listrik la mosu, kipas power supply la moris

kauza husi :
a. Korente eletrika la funsiona
b. Power supply aat
c. Fiu power switch casing seidauk ou monta sala iha motherboard
d. Jumper CMOS motherboard monta sala (iha posisaun clear)
e. Motherboard aat (mate)
Solusaun :
1. Hare didiak fiu power supply monta loos ona, no stavol funsiona ?
2. Cek power supply, karik aat tenke troka
3. Konsulta fiu power switch ba motherboard monta loos ona ka lae
4. Cek jumper CMOS monta loos ona ka seidauk
5. cek motherboard funsiona ho di'ak?

26. Hanehan butaun power lampu Led lakan, maibe monitor nakukun

Kauza husi :
a. Power supply la funsiona optimal
b. Prosesor, motherboard, ka memory la funsiona
c. Monitor ou VGA la funsiona
d. Monta fiu power no fiu data la los
Solusaun :
1. Cek power supply, oinsa funsiona ho optimal?
2. Cek prosesor, motherboard ka memory funsiona ho di'ak
3. cek monitaor ka VGA funsioan ho diak
4. Hasai hotu fiu power, no fiu data husi ninia posisaun, depois koko halo moris komputador
5. Karik iha komponente ne'ebe maka aat tenke troka

27. Hanehan butaun power, no mosu iha monitor programa Bios de'it (mosu mensajen "no system disk/invalid system disk)

Kauza husi :
a. Iha diskep ne'ebe monta iha drive A
b. Harddisk la funsiona ho di'ak
c. La iha sistema operativu
d. problema iha sistema operativu
Solusaun :
1. Cek iha disket ruma ne'ebe maka monta iha floppy, karik iha hasai tiha depois Enter
2. Cek fiu data no listrik harddisk nian monta loos tiha ona
3. Konsulta harddisk iha problema ruma , ho maneira detection disk iha BIOS, scan disk iha programa starupdisk
4. Karik iha komponente ne'ebe maka la diak ona, tenke troka, ou intala fila fali sismtema operativu.

28. OS la loading ho tampilan normal

kauza husi :
a. Driver la funsiona
b. Problema iha OS
Solusaun :
1. Ativu OS ho metodu Safe Mode depois ativu programa utility, hanesan norton utility
2. karik ho maneira iha leten ne'e, la bele nafatin, entaun halo instalasaun fila-fali sistema operativu

29. Tampilan Layar monitor la normal (la hanesan baibain)

Kauza husi :
a. Setting display iha contrrol panel la los
b. problema iha VGA ou ninia driver
c. problema iha sistema operativu
d. Problema iha monitor
Solusaun : 
1. Cek setting display iha control panel los ona ka
2. Cek VGA no ninia driver funsiona ho di'ak ka lae
3. Konsulta monitor, iha problema ruma ka lae
4. Ativu norten utilitis hodi diagnose OS
5. Karik hetan ona ninia problema, komponente ne'ebe maka aat tenke troka, no moos instal fila-fali OS

30. PC (personal computer) kleur (Hang) 

Kauza husi :
a. Prosesor manas liu
b. PC kauza husi virus
c. Problema iha OS
d. Iha komponente ne'ebe la kompatibel ho PC refere
e. Problema iha memory
f. Problema iha Harddsk
Solusaun :
1. Cek prosesor karik manas, troka kipas halo malirin
2. Ativu programa norton utility, anty virus
3. koko hasai tiha komponente neebe deskonfia
4. Cek memory funsiona ho di'ak ka lae
5. Cek harddisk ho Scandisk iha bad sector kalae
6. Karik hetan ona ninia problema, komponente nebe deskofia/aat tenke troka

31. Laptop Lakan maibe layar blank

Laptop moris lampu LED lakan, kipas halai maibe buat ida la mosu iha monitor, monitor metan nakakun.

Solusaun :

1. Problema refere dalaruma iha memory. Modul memory la diak tamba ne'e komputador la la'o, iha fase ida ne'e koko halo reseating modul memory ho kontak slot memory. Koko hasai modul memory ida por ida, depois ativu laptop ho memory ida. Bele moos troka modul memory ho foun.

2. Karik reseating/troka modul memory maka la diak nafatin, koko hasai hard drive, DVD drive, modem, wireless card, keyboard depois ativu fali laptop, se la diak nafatin dalaruma problema iha motherboard no prosesor

32. Laptop moris/lakan la kleur mate fali

Laptop moris/lakan la hatudu imajen ruma iha monitor maibe la kleur mate rasik, depois lakan tiha mate fila-fali, to'o laptop mate total.

Solusaun :
1. Dalaruma problema ida ne'e akontese tamba kauza husi motherboard. Bele halo reseating/ troka memory hanesan esplika leten ne'e.

2. Karik la di'ak nafatin, signifika motherboard maka aat. Iha problema ida ne'e atu troka motherboard dificil tamba folin motherboard hanesan ho laptop ida, diak liu hola laptop foun

33. Laptop mate ka macet bainhira utiliza

Laptop moris no halo servisu diak, maibe la kleur derepente mate la iha informasaun ruma (hang). Kuandu ida ne'e akontese laptop manas los iha parte okos, no moos vintuna servisu makas liu hanesan babain.
Solusaun :
1. Dalaruma ida ne'e akontese tamba prosesor manas demais
2. Hamoos kipas no halo diak fali kipas iha prosesor nian

34. Loke komputador > monitor hakerek nebe "Hardware monitor" no bainhira hanehan butaun ruma mosu informasaun barak tuun

Kauza husi :
a. fiu power/listrik harddisk la metin ka riti iha laran kotu
b. Fiu SATA maka tu'u la metin /SATA aat ona
c. Harddisk mak aat ona
Solusaun :
1. Haree didiak fiu power dalaruma la metin, halo meting fali
2. Hare didiak fiu Hardisk nian riti iha laran la los, kleuk, halo di'ak fali
3. SATA la metin, ka SATA aat ona, entaun troka fali ho fiu SATA foun 
4. Hard disk aat ona, koko troka no monta fali ho harddisk foun

35. Loke komputador mesajen "Boot from CD Disk Boot Failure, Insert Sistem Hard disk press Enter"

Kauza husi :
a. Hard disk fiu SATA maka ladiak ou fiu power harddisk mak la metin
b. Fiu power nian maka dalaruma pin (riti) balun iha laran kotu ona/kleuk
c. Hard disk mak aat ona
Solusaun :
1. Haree diak fiu SATA metin ona ka lae no riti (pin) iha harddisk balun kleuk, entaun halo los fali
2. Hare diak fiu power metin no los ona ka lae, 
3. Troka SATA foun seluk no loke fila fali komputador
4. Koko troka Hard disk foun depois halo moris komputador

   Diak belun sira, ida ne'e maka solusaun ba problema ne'ebe ita hotu hasoru beibeik wainhira uza komputador. Karik belun sira iha duvidas, sujestaun, ideias konstrutivu atu hadia diak liu tan konteudu sira iha Biotek-fmf, bele fo komentariu iha okos. Ikus liu problema no sinal komputador iha leten ne'e to'o 35, maibe sei update nafatin bainhira iha problema foun komputador nian. Karik sente artikulu ida ne'e furak ba ita bele sharing ba kolega sira seluk.
OBRIGADU BARAK !!
😎

( muda tun/scrolldown, keta haluha  follow blog ne'e klike iha ikuti kor azul no Like fanpage facebook)

27 August 2019

Topologia Rede Komputador

Topologia Rede Komputador

Topologia rede hanesan, buat sira ne'ebe mak esplika kona-ba relasaun geometrika entre elementu baziku rede, liu-liu node, link, station. Rede topologia fahe ba kategoria prinsipal tolu (3) mak hanesan tuir mai :

1. Rede topologia fitun (Star)

Rede topologia fitun hanesan forma topologia rede ne'ebe forma konversensia husi (node tengah) ba node ida-idak ka uzuariu. Rede topologia fitun inkliu rede topologia ho kustu intermediu. vantajen no desvantajen husi rede topologia fitun mak :
a). Vantajen husi rede topologia fitun :
     > Estragu iha kanal ida sei afeita mos kanal sira seluk iha rede refere no posto/station ne'ebe joined.
     > Nivel seguransa aas
     > Resistant trafiku rede servisu makaas
     > Hatutan no redusaun ba Station fasil atu bele halo
b). Desvantajen husi rede topologia fitun :
     > Se node iha klaran mak aat, entaun rede tomak sai para.
     > Penanganan
     > Presiza node backup/cadangan sentral ida.

Dezenu modelu Rede Topologia Fitun (Star)

2. Rede topologia BUS

      Rede topologia BUS, sikun rua ne'e tenke remata ho terminator ida. Rede ne'e kompostu husi kanal otika ida deit ne'ebe uza otika/fiu BNC ida. Komputador ida ne'ebe hakarak atu liga ho rede bele halibur an rasik ho ninia Ethernet (sepanjan kabel). Linear BUS : layout ida ne'e inkliu layout ida ne'ebe komum. kabel principal ida koneksaun ba ekipamentus/komputador ida-idak. Ba kanal ne'ebe mak mesak komputador ne'ebe asesu husi ponto ho ponto. Ekipamentu/komputador ida-idak halo koneksaun ho ekipamentu/komputador ida seluk. kecuali ekipamentu/komputador ida husi fiu rohan ruma ne'ebe ida-idak koneksaun de'it ba ekipamentu/komputador seluk. 
     Topologia ida ne'e dalabarak uza ba sistema kliente no server, kuandu ekipamentu/komputador ida iha rede refere sai hanesan Server, ne'ebe signifika komputador refere nia funsaun atu distribuisaun dadus de'it no sei la uza ba prosesamentu informasaun. Inslatalsaun rede topologia BUS simples tebes, fasil no konjuntu komputador  5-7 ba leten. 
     Difikuldade ne'ebe hasoru dalabarak iha posibilidade akontese dadus soke malu, tamba mekanismu rede relativamente simples, no kuandu komputador/ekipamentu ida mak kotu, entaun rede tomak sei para.
Dezenu modelu rede topolojia BUS

3. Rede topologia kadeli (ring)

     Rede topologia kadeli (ring) mak rede topologia ida ne'ebe ponto hotu-hotu liga ba pontu rua seluk, no forma dalan sirkula formatu kadeli. Iha rede topologia kadeli, komunikasaun dadus bele sei hamosu interupsaun/tergangu.
Dezenu modelu rede topologia kadeli (ring)

Modelu ligasaun Rede

a). P2P (Peer to Peer)

     Modelu sistema rede peer to peer permite uzuariu ida atu fahe rekursu ida ne'ebe eziste iha ninia komputador mak hanesan ; file dadus, impresora no seluk tan. bele mos asesu ba rekursu ne'ebe iha komputador seluk. maske modelu ida ne'e la iha ninia file server sentralizadu. Komputador tomak ne'ebe iha ninia kapasidade hanesan rekursu disponivel iha rede. Modelu ida ne'e halo (didesain) ba rede ida ne'ebe ho eskala ki'ik no mediu.
 
Dezenu modelu rede P2P

b). Point to Multipoint

     Rede point to multipoint mak komputador/ekipamentu ida ne'ebe liga ba komputador/ekipamentu barak. hanesan utiliza iha area Hotspot no moos iha warnet (rental internet)

Dezenu modelu rede Point to multipoint

c). Kliente no Servidor (Client & Server)

     Rede kliente no servidor permite rede atu sentraliza funsaun no aplikasaun ba ema ida ka rua dedicated file server. Arkivu file server ida sai sentru ba sistema hotu-hotu, nune'e hodi permite atu asesu ba rekursu no fo seguransa ba komputador sira seluk (client). 
Dezenu modelu rede kliente no server


     Ida ne'e mak esplikasaun badak kona-ba topologia rede no modelu ligasaun rede komputador. Karik belun sira iha sujestaun , ideias konstrutivu ho intensaun atu hadia Biotek-fmf iha tempu tuir mai, bele fo komentariu iha kolum komentariu kraik.  Ikus liu keta haluha follow me muda tuun (Scrolldown) klik (Ikuti) no like Fanpage facebook iha kraik.
OBRIGADU BARAK !!!
😎

13 August 2019

Saida maka Multimedia ?? Esplikasaun kompletu


Konesimentu jeral kona-ba Multimedia

       Saida maka Multimedia ? 

        Multimedia mai husi liafuan rua; liafuan "multi" no "media". Liafuan Multi signifika barak no liafuan media signifika media ka mediador ida. Tamba ne'e multimedia hanesan media ida ne'ebe halo apresentasaun informasaun kombinasaun husi konteudu oi-oin. Multimedia konjuntu husi kombinasaun konteudu sira maka hanesan; textu, lian/son, imajen, video, animasi, no interaktivitas. 


Konesimentu multimedia tuir sientista :

           a). Turban (20020 : Multimedia hanesan kombinasaun husi input media no output media. Media ida ne'e transforma audio, video, animasi, imajen, testu, grafiku.
           b). Rosch (1996) : Multimdia hanesan kombinasaun husi komputador no video
           c). McComick (1996) : Multimedia kombinasaun husi elementu tolu mak: son/lian, imajen , no testu.

 Multimedia iha kategoria rua maka hanesan :

1. Konteudu produsaun multimedia (content production)
Konteudu produsaun multimedia maka konteudu media hanesan; imajen, testu, audiu, grafiku, animasi, video, interatividade, ne'ebe atu fo sai informasaun ka fo sai resultadu produtu multimedia, ezemplu : video, filme, audio, musika, game, entertainment. Ita bele dehan katak utiliza teknolojia diferente atu halo ligasaun media (testu, imajen, video, audio, animasi, grafiku) ho maneira ema ida-idak nian objetivu atu komunikasaun. Iha kategoria ida ne'e, media sira ne'ebe utiliza maka:
          a). Media audio
          b). Media testu
          c). Media video
          d). Media animasi
          e). Media imajen
          f). Effect espesial
          g) Media Interaktif

2. Multimedia komunikasaun (communication multimedia)
Multimedia komunikasaun maka utilizasaun media (massa) hanesan ; televizaun, radiu, internet ka media online, media imprimir, ne'ebe utiliza hodi halo publikasaun ba informasaun sira. Iha kategoria ida ne'e media sira ne'ebe  utiliza maka:
           a). Televizaun
           b). Radiu
           c). Media imprimir (ez. ;jornal)
           d). Filme
           e). Musika
           f). Game
           g). Internet
           h). Entertainment
           i). Tutorial


Ida ne'e mak esplikasaun simples kona-ba konesementu jeral multimedia.
Obrigadu barak😎

27 June 2019

Historia evolusaun komputador jerasaun 1 to'o 5

Historia evolusaun komputadro jerasaun 1 to'o 5



      Historia evolusaun komputador hahu husi jerasaun 1 to'o 5, ha'u hakerek hanesan mini makalah  ne'ebe ho formatu pdf, tan ne'e belun sira atu haree no lee klik iha pdf file letra kor ne'e. klike iha 👉 pdf file.

26 June 2019

Funsaun butaun iha keyboard


Esplika funsaun tekladu

     Funsaun butaun sira iha tekladu

     Tekladu/keyboard hanesan komponente fiziku komputador nian ne'ebe mak ho nia funsaun atu hatama dadus (input device) ne'ebe mak sei ajuda utilizador komputador hodi haruka ka hatama informasaun balun hodi bele hala'o husi sistema tomak iha komputador. Jeralmente keyboard/ tekladu kompostu husi butaun barak hanesan alphanumeric, no butaun sira seluk tan ho nia funsaun rasik. Agora daudaun tekladu komputador ka laptop enjeralmente uza hotu formatu QWERTY ne'ebe mak sai hanesan standar internasional.
     Ho butaun ne'ebe barak mak konserteza kada butaun ne'ebe mak eziste ho nia funsaun rasik. Funsaun rua baziku husi tekladu komputador ne'ebe eziste hanesan : funsaunn husi butaun ida no kombinasaun husi butaun rua ba leten. 
     Tamba ita hatene katak tekladu sai hanesan input device ne'ebe importante tebes iha momentu hatama dadus ba sistema (software) konserteza bainhira iha failansu ruma iha tekladu mak sei iha impakut ba hatam dadus ka fo instrusaun ruma ba komputaador. Tekladu mos bele funsiona sai hanessan mouse bainhira mouse la iha ka aat

    Funsaun husi butaun tekladu ida-idak

    Tuir mai funsaun husi butaun tekladu nia naran ho funsaun ida-idak:
  • Butaun alphanumeric : ho nia fuansaun atu  hatama karakter sira hanesan letra alfabetu no numeru sira ba komputador (a,b,c...1,2,3...)

  • Butaun Asterisk : nia funsaun atu hatama karakter arterisk hanesan simbolu sira (,.:/)
  • Butaun CapsLook : nia funsaun atu halo letra sira sai boot bainhira ita hamoris butaun refere (CapsLK on = ABC) no letra ki'ik bainhira ita hamate (CapsLk off = abc)
  • Butaun Shift : nia funsaun atu halo komplimentar husi kada funsaun, hodi halo letra ruma ba kapital no mos hodi hamosu ka ativu ba butaunn sira ne'ebe mak iha parte leten nian husi butaun sira ne'ebe mak iha funsaun rua (butaun ida maibe funsaun rua)
  • Butaun Esc/Escape : nia funsaun hodi halo kansela ba dialog box, pause ba game balun no halo stop ba iha animasaun sira.
Butaun F1 to'o F12
  • F1 : barak liu uza hodi hamosu menu ajuda ka help
  • F2 : funsaun hodi troka naran ka rename ba file ka objetu ne'ebe ita hili
  • F3 : funsaun atu hamosu kotak search all files (buka file sira)
  • F4 : funsaun atu hamosu menu Go to A diferent folder
  • F5 : funsaun atu halo refresh ba windows, browser no mos desktop
  • F10 : funsaun atu halo ativu menu bar
  • F11 : funsaun atu halo ativu mode full screen
  • Butaun printScreen : funsaun hodi halo screenshoot ba layar ka display komputador 
  • Tab : nia funsaun atu hili opsaun ka hili buat balun ne'ebe iha dialog box
  • CTRL : funsaun atu halo seleksaun multiple (barak) ho ajuda husi mouse
  • Butaun windows : funsaun atu loke menu start windows
  • Alt : butaun Alt la iha funsaun espesifiku bainhira mesak. maibe Alt sei utiliza barak liu iha kombinasaun butaun ho nia funsaun oioin
  • Space bar : hanesan butaun tekladu ne'ebe hare klaru tebes nia pozisaun iha okos husi tekladu no naruk liu entre butaun sira seluk. Butaun space bar ne'e nia funsaun hodi halo espasu entre karakter ka letra bainhira hakerek ka ketik dokumentu ruma iha komputador 
  • Enter : butaun enter eziste funsaun espesifiku oioin. Iha momentu hakerek dokumentus enter funsiona hodi halo paragrafu foun iha dokumentu refere. Enkuantu iha aplikasaun butaun enter ble dehan OK no utiliza mos hodi hili opsaun ne'ebe maka sei hala'o.
  • Backspace : nia funsaun atu hamoos karakter ida-idak iha momentu hakerek dokumentus
  • Delete : nia funsaun atu hamoos file ka folder ka buat balun ne'ebe ita hili
  • Home : butaun reefere nia funsaun atu fila fali ba iha pajiina dahuluk
  • PageUp : nia funsaun hodi sae ba pajina leten, dalabarak liu uza iha browser no mos halo dokumentus
  • PageDown : nia funsaun kontrariu ho Page Up, ne'ebe hodi tuun mai pajina kraik
  • End : nia funsaun dalabarak uza iha hakerek dokumentu nian, ninia funsaun atu ba iha linha ikus husi file sira ka iha file balun karik sei lori ita ba iha file ikus entre file sira seluk.
  • Butaun panah : kompostu husi diresaun haat mak hanesan diresaun leten, kraik, loos no mos diresaun karuk. funsaun husi butaun ida ne'e maka lori ka hatudu ba file ne'ebe ita hakarak hili.
  • Num Lock : hanesan butaun ida ne'ebe funsiona hodi locking ba numeric key ka butaun numeric.
  • Fn : hanesan liafuan badak husi Function. Butaun ida ne'e dalabarak ejeiste iha keyboard laptop ho nia koor. utilliza hodi hamosu ka halo ativu ba butaun sira ne'ebe mak nia koor hanesan mos ho nia (Fn)
     Funsaun husi butaun kombinasaun (butaun barak)
Atividade ida ne'e refere ba utiliza ba butaun barak iha momentu ka tempu ne'ebe hanesan hodi hamosu halo buat ruma ba sistema komputador. Tuir mai ejiste kombinasaun butaun tekladu ne'ebe halo kombinasaun ho nia funsaun sira:

  1. Kombinasaun CTRL (control)
Ba dahuluk nian, kombinasaun ne'ebe hamutuk ho Ctrl, ne'ebe maka kombina ho butaun sira seluk balun hanesan :
  • Ctrl + A : funsiona hodi halo seleksaun b item ka file sira hout ne'ebe iha janela refere (Select all)
  • Ctrl + B : funsaun hodi halo mahar ba karakter balun iha dokumentu (bold)
  • Ctrl + C : funsaun hodi halo kopia ba dokumentu ka file ruma (copy)
  • Ctrl + F : funsaun hodi buka baut balun (find)
  • Ctrl + I : funsiona atu halo formating italic ka halo karakter ruma hodi hamrikk kleuk, iha dokumentu (italic)
  • Ctrl + N : nia funsaun hodi loke janela foun (new window). Bele utiliza hodi loke dokumentu fou, tab foun iha browser no seluk tan (New)
  • Ctrl + O : funsaun hodi loke file ka dokumentu ruma (open)
  • Ctrl + P : funsaun hodi print (printing document)
  • Ctrl + S : funsaun hodi rai dadus ka dokumentu balun (Save)
  • Ctrl + U : funsaun hodi halo formating underline ka halo risku iha karakter ka letra ruma nia okos (underline)
  • Ctrl + V : funsaun hodi paste husi dokumentu ka file ne'ebe maka kopia antes ona.
  • Ctrl + W : funsiona hodi taka dokumentu ka janela ruma ne'ebe mak loke hela (close)
  • Ctrl + X : funnsaun hodi tesi ka cut file ne'ebe mak ita hili hodi halo clipboard
  • Ctrl + Y : utiliza hodi halo redo file ka domuntus
  • Ctrl + Z : utiliza hodi halo undo ka hamosu fila fali file ruma ne'ebe mak ita hamoos
  • Ctrl + Esc : utiliza hodi loke menu start iha windows
  • Ctrl + drag files : kombinasaun ida ne'e ajuda utilizador sira hodi halo copy no paste ba file balun
  • Ctrl + Shift + Drag files : kombinasaun ida ne'e utiliza hodi halo shortcut ba file ruma.
2. Kombinasaun windows
Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun windows, hanesan:
  • Win + D : hodi halo minimize ba janela ka window hotu ne'ebe nakloke
  • Win + E : hodi loke janela This PC ka loke file Explorer
  • Win + F : hodi hamosu kotak dialog find ka search
  • Win + L : hodi halo lock ba ita nia sistema operasaun windows
  • Win + M : hodi halo minimize ba janela ka windows hotu ne'ebe nakloke
  • Win + Shift + M : hodi loke fila fali janela ka window ne'ebe minimize ikus (kontrariu husi win + M)
  • Win + R : hodi loke command RUN
  • Win + F1 : hodi hamosu menu ajuda ka help iha window
  • Win + Tab : ninia funsaun hanesan mos ho Alt + Tab, hodi hili janela sira ne'ebe mak nakloke hela
3. Kombinasaun Alt
Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun Alt, hanesan :
  • Alt + F4 : hodi sai husi ka taka janela ne'ebe ativu hela, bele mos halo shut down
  • Alt + Space bar : hodi hamosu sistem menu
  • Alt + Enter hodi hare properties ba item ka file ne'ebe ita hili
  • Alt + Tab : hodi hili janela sira ne'ebe mak nakloke hela.


Recent post