30 April 2022

Aprende HTML- Parte 1 : Introdusaun


Biotek-fmf - Karik ita boot hakarak atu sai ema web developer ida, linguajem primeiru ne'ebe estuda mak HTML. Tamba HTML hanesan instrumentu baziku ida ne'ebe atu kria website. Aprende atu sai ema programmer ida ou foin atu aprende hanesan ha'u, komesa husi tag sira no kada funsaun tag refere ita bele hatene no domina se kuandu ita esforsu-an no koko pratika beibeik.

Saida mak HTML?

     HTML ne'ebe habadak husi liafuan HyperText Markup Language, hanesan linguajen Markup ida atu halo pajina website, hamosu informasaun oioin iha pajina website nian. Linguajen Markup katak laos linguajen programasaun ida, tamba jeralmente ita hatene katak iha linguajen programasaun ida sempre iha eziste variavel, function, kondisaun, repetisaun no seluk tan. Nune'e HTML laos linguajen programasaun ida, maibe linguajen markup tamba iha html ejiste simbolu markup ka ita hanaran Tag Html nebe funsiona hodi fo hatene ba browser (crome, firefox, opera, nst) oinsa konteudu ida atu fo sai.
Ezemplu ita hakerek liafuan "Bemvindu" tebal, iha livru ida. Se ita hakerek iha pajina website ita sei uza tag html <b>Bemvindu</b>. Tamba tag <b> iha formatu fo sai tebal ba string ida. No sei iha tag html barak seluk ne'ebe ita sei aprende tuir mai.

Historia HTML

Iha tinan 1980, matenek nain Fisika ida ho naran Tim Berners-Lee, nia mos hanesan kontraktor ida iha CERN (Organizasaun Europa ba Riset Nuklir) propose no aranja ENQUIRE, sistema ida ne'ebe cientista CERN atu fahe dokumentus. Alem de nia kria ou publika HTML, nia kria mos HTTP, WWW, Web Browser, Wep Page no Web Server. Tan ne'e iha matenek nain ne'e mak ohin loron ita bele asesu ba internet no website hotu-hotu.
Tim Berners-Lee

Evolusaunn versaun HTML

Estrutura HTML

Estrutura kodigu HTML baziku mak hanesan tuir mai ne'e :
<!DOCTYPE html>
<html>
<head>
     <title> Ida ne'e titulu website</title>
</head>
<body>
     .....konteudu website
</body>
</html>

Signifika husi estrutura kodigu html iha leten mak :

1. <!DOCTYPE html> mak tipu dokumentu html. Atu halo deklara katak dokumentu ida ne'e tipu html.
2. Tag <html> taka ho </html>  mak atu halo define ka fo signifika husi kodigu html refere.
3. Tag <head> taka ho </head> ida ne'e kodigu ou elementu husi leten ka ulun pajina html nian, nebe mak husi titulu website nian <title> tag meta author, deskripsaun web, nst.
4. Tuir mai tag <title> </title> tag ida ne'e nia funsaun atu halo titulu website. Nebe entre tag <head> no </head> nia laran.
5. Depois tag <body> </body> ida ne'ebe atu hamosu konteudu website nian, konteudu hotu-hotu ne'ebe mak ita hatam iha tag ida ne'e nia  laran.

Iha tag <body </body> nia laran iha elementu tag barak ne'ebe nia funsaun hanesan formatu textu sira hanesan tuir mai :

 <p> nia funsaun atu halo paragrafu textu
Heading husi <h1> to'o <h6> nia funsaun atu halo font size testu, husi <h1> boot no to'o <h6> ki'ik.
<b> nia funsaun atu halo bold/tebal ba fraze ka textu.
<i> nia atu halo textu sai italic /miring
<u> atu halo underline ba textu / halo lina iha textu okos
<small> atu halo textu sai ki'ik
<strong> atu halo textu sai hanesan ho bold/tebal
<sub> atu halo textu sai hanesan subscript
<sup> atu halo testu sai superscript
<del> atu halo testu hanesan riska iha leten /coret
<mark> halo testu ne'ebe tau tanda (highlighted)
<br> atu halo lina foun
<hr> atu halo lina horizontal
<form> nia funsaun atu halo pajina form/formulir
<table> nia funsaun atu halo tabela, no sei iha element tag ne'ebe mak barak.

Maneira halo file HTML 

File html ita halo ho text editor hanesan Notepad. Di'ak liu mak ita uza text editor ne'ebe iha ninia fitur syntax highlighter hanesan Notepad++, Sublime Text, Gedit, Kate, no seluk tan. File html ita rai (save/simpan) ho extensaun .html (dot html)

Ezemplu HTML

Ita hakarak atu fo sai informasaun iha website. Informasaun ida ne'e hanesan mensajen ida "Sitiu web ida ne'e Faustino nian" mak ninia kodigu sira hanesan iha kraik ne'e :


Bainhira ita ketik ona kodigu sira hanesann iha leten ne'e iha text editor no ita save ho extensi .html mak ita run mosu hanesan imajen iha kraik ne'e.

Maneira tuir mai ita sei konese no hatene funsaun tag <head>  no tag <title>. Tag <head> hanesan ulun dokumentu nian. Atu fasil ita bele komprende, ezemplu ida ohin ita aumenta tag <head> no tag <title> halo tuir hanesan imajen kraik ne'e.

Tag <title> nia funsaun atu halo titulu ka judul website, no tag <head> nia funsaun atu halo dokumentu nia ulun. Tag <title> ita tenke ketik/tau iha tag <head> nia laran. Atensaun ba textu ne'ebe iha tag <title> laran, nia resultadu mak hanesan iha kraik ne'e.

Maneira tuir mai ita sei aprende tag <h1> no tag <p>. tag <h1> nia funsaun atu halo judul artikulu. H1 ukurang judul ne'ebe boot iha HTML. No tag <p> nia funsaun atu halo paragrafu. Ita halo modifikasaun ba kodigu ida ohin ne'e, halo tuir hanesan iha kraik.


Atensaun ba iha ninia resultadu imajen kraik ne'e. Textu ne'ebe iha tag <h1> nia laran boot liu, tamba testu refere mak titiul/judul artikulu, no testu iha tag <p> nia laran ne'e normal, atu kralu liu tan belun sira bele edit aumenta paragrafu ida tan.

To'o iha ne'e.
Materia kona-ba HTML sei kontinua update ba oin nafatin, atu asesu lais bele LIKE FANPAGE Facebook Biotek-fmf.
Belun sira ida ne'e mak introdusaun simples kona-ba HTML, karik iha liafuan balun ne'ebe hakerek sala, autor husu deskulpa. No karik belun sira iha ideias ou sujestaun, kritika konstrutivu bele fo komentariu iha kolum komentariu okos. OBRIGADU BARAK. !!

Bibliografia :
➥ W3Schools - HTML
➥ W3.org - HTML

18 February 2022

Komponete sira komputador no funsaun ida-idak

Komponente sira komputador no funsaun ida-idak

https://biotekfmf.blogspot.com
komponete sira komputador
    Hallooo...belun sira di'ak ka lae??? espera imi hotu di'ak, fresku, matak nafatin😆 Liu husi artigu ida ne'e Biotek-fmf hakarak lori belun sira atu konese di'ak liu tan kona-ba komponete sira iha komputador no mos funsaun kada komponente. Tempu agora ema hotu hatene no rona liafuan komputador maibe, iha balun ne'ebe mak seidauk hatene funsaun husi komponente komputador, tamba ne'e mak Biotek-fmf halo artikulu ida kona-ba komponente sira komputador no funsaun ida-idak nian.

     Normalmente komponente kompotador fahe ba kategoria haat (4) mak hanesan ; komponente hatama (input device), komponente prosesamentu (processing), komponente fo sai resultadu (output device) no komponente aumenta hanesan armazenamentu (Storage device).

Komponente komputador no funsaun ida-idak nian :

1. Casing CPU

Casing CPU mesak nia funsaun atu rai komponete sira hanesan motherboard, hard disk flopy disk, CD-Rom, Power supplay no seluk-seluk tan. Casing refere kompara ho ema karik nia hanesan roupa ne'ebe mak ita hatais.

2. Motherboard /Mainboard 


Motherboard iha tetun ita hanaran inan ba komputador, maiboard, baseboard, hanesan kuadru sirkuitu imprimir (Printed Circuit Board - PCB ). Komponente ida ne'e importante tebes iha komputador ida nia laran. Tamba motherboard mak komponente hotu-hotu hanesan Hardisk, CPU, RAM, Sound card, video card bele halo ligasaun no komunika ba malu iha komputador ida.

3. Processor /CPU (Central Processing Unit)

Processor /CPU (Central Processing Unit) se komponent ida ne'e ita kompara ho ema nia hanesan kakutak ba komputador,  nia funsaun atu halo prosesamentu ka ezekuta ba dadus sira ne'ebe mak ita hatama (hala'o hela). Ezemplu ; ita hanehan butaun ALT + F4 maka automatika programa ne'ebe ita loke hela ne'e sei taka, tamba instrusaun refere manda husi CPU/prosesor.
Baibain, molok atu sosa komputador ida, primeira ita haree uluk espesifiku komputador refere. Ezemplu : prosesor 32 bit diferente ho prosesor 64 bit, signifika komputador ne'ebe prosesor 64 bit servisu di'ak liu duke prosesor 32 bit. Ho ida ne'e mak molok atu sosa komputador ida hare didiak espesifiku CPU atu nune'e bele tuir ita nia presiza/hakarak. Alein de ne'e atu sosa prosesor ida ita tenke buka hatene uluk, socket prosesor nia modelu saida mak iha motherboard ne'e, karik socket AM2, socket LGA 775 ou seluk tan.

4. Hard Disk / Disku duru

https://biotekfmf.blogspot.com
Hard disk hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun atu rai dadus sira iha komputador laran ho permanente. File hotu-hotu ne'ebe mak ita hatama no rai iha komputador hotu-hotu nia rai fatin mak Hard disk /disku duru. Hard disk laos de'it atu rai file sira hanesan imajen, video, musika no dokumentus, maibe hard disk mos rai sistema operasaun iha laran. Hard disk iha modelu hanesan : IDE, SCSI, SATA no seluk tan.

5. Optical Drive

belun sira hatene CD ka DVD ? Instrumentu rua refere hanesan hardware ne'ebe armazenamentu rai media dadus. Ho ida ne'e optical drive hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun hanesan ho komponente hard disk no flash disk, ne'ebe atu rai dadus. Optical drive iha tipu oi-oin hanesan tuir mai :
1. CD-ROM (Compact Disk - Read Only Memory) ekipamentu ne'ebe nia funsaun so bele lee deit CD
2. CD-RW (Compact Disk - Rewritable) ekipamentu ne'ebe nia iha funsaun rua, mak ; atu lee CD no hakerek CD
3. DVD - ROM (Digital Video Disk - Read Only Memory) ekipamentu neebe so bele lee deit CD no DVD
4. DVD Combo : ekipamentu ne'ebe lee CD no DVD, alein de ne'e, bel hakerek CD maibe labele hakerek DVD
5. DVD - RW : ekipamentu ne'ebe nia funsaun komplik, alende lee CD no DVD bele mos rai ou hakerek CD no DVD

6. RAM (Rondom Acces Memory)


RAM (Rondom Acces Memory) hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun atu rai dadus provizoriu, iha momentu ne'ebe programa lao hela ou komputador hala'o serbisu moris hela mak dadus ka dokumentus sira ne'e bele asesu ho acak ou rondom.
Jeralmente modelu RAM ne'ebe iha komputador laran mak chip. Chip refere ita bele aumenta karik slot RAM iha motherboard refere. Bainhira aumenta espesifiku RAM iha komputador refere mak servisu loading ka prosesa moos aumenta lalais iha komputador refere. Modelu espesifiku RAM maka hanesan : SD RAM, DDR , DDR 2, DDR 3.

7. Power Supplay

Power Supplay nia funsaun atu maneja eletrisidade ka redus korente eletrika (arus listrik) husi DC ba AC, no distribui korente eletrika ba komponente sira iha casing laran.
Power supply iha tipu rua mak hanesan tuir mai :
1. Power supply AT : power supply ida ne'e, ne'ebe iha fiu power/fiu korente atu liga ba iha motherboard fahe ba parte rua ho konektor, mak hanesan : konektor P8 no konektor P9.
2. Power supply ATX : power supply ida ne'e iha fiu power/fiu korente iha hamutuk 20 pin/riti ne'ebe hamutuk sai ida de'it hodi liga ba iha motherboard.

8. Keyboard /Tekladu



Keyboard ou iha tetun hanaran tekladu hanesan komponente fisiku (input device) komputador. ne'ebe  nia funsaun mak atu hatama karakter alfabetu no numeru no simbolu ba iha komputador.
Ho mudansa teknolojia ne'ebe avansadu nune'e keyboard mos mudansa. Agora daudaun, keyboard uza ona ho formatu standar QWERTY ne'ebe legal ona hanesan standar internasional. Keyboard hanesan kuadru hakerek (papan ketik) ne'ebe iha butaun barak, no iha ne'ebe butaun refere mai ho ninia funsaun ida-idak ne'ebe la hanesan.

Lee moos ida ne'e :
                           ➤ Funsaun butaun sira iha keyboar
                           ➤ Funsaun butaun keyboar iha ms. word

Normalmente keyboard QWERTY iha ninia butaun ketik mais ou menus hamutuk 101 ho formatu hanesan tuir mai :
1. Alphanumeric key : butaun ne'ebe ho alfabetu sira, numeru
2. Numeric Keypad : mak parte ida iha keyboard butaun sira ne'ebe ho numeru, atu halo operasaun kontajen
3. Funtion key : butaun sira ne'ebe nia funsaun kusus, ne'ebe ligasaun ho sistema operativu no programa iha komputador laran
4. Control key : butaun ne'ebe mak atu kontrola hanesan : Home. delete, Insert, page up no seluk tan.

9. Mouse /Laho

Mouse hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun hanesan input device. mouse nia modelu hanesan laho no iha fiu  ne'ebe liga ba kompuador husi port USB ka port ne'ebe iha.
Mouse iha ninia isin lolon fahe ba parte tolu maka hanesan : klike liman-loos nia funsaun atu halo menu opsaun, no klike liman-karun nia funsaun atu hili menu/opsaun, se klike dalarua maka nia funsaun atu loke programa ou aplikasaun iha komputador, butaun scroll ne'ebe kompletu ho sensor atu muda tun sae kursor. Mouse mos iha modelu oioin, iha mouse standar mouse ba jogus (gaming) mouse wireless ka baibain uza bluethoot no seluk tan.

10. Monitor

Monitor hanesan komponente fisuku komputador (hardware) ne'ebe nia funsaun atu fo sai resultadu serbisu ou fo sai informasaun grafiku, baibain hanaran (output device). Hatudu resultadu husi dadus ne'ebe mak input liu husi video card, atu utilizador bele hare dadus refere.
Tipu monitor komputador barak ne'ebe iha merkadoria agora daudaun ne'e mak : CRT (Cathode Ray Tube), LCD (Liquid Crystal Display), LED (Light Emitting Diode) no monitor Plasma. Monitor ne'ebe agora ema uza mak LCD no CRT, maibe ema barak liu maka prefere uza monitor LCD tamba monitor ida ne'e laos deit ho modelu modernu maibe mos iha forsa seluk maka poupa espasu no poupa eletrisidade. Tipu resolusaun monitor ne'ebe husi monitor LCD ho medida inchi. Ezemplu medida layar monitor 17-inchi mak ninia resolusaun 1024 x 768.

11. Sound Card

Sound card mak komponente ne'ebe nia funsaun atu maneja dadus sai audiu ka sai son/lian, no mos sai hanesan instrumentu ne'ebe mak input ka output lian ba iha komputador. Lian ka son ne'ebe sai husi komputador uza headset ka speaker, no son ne'e ita rona ne'e maneja husi sound card.

Tipu sira sound card hanesan tuir mai ne'e:

1. Sound card onboard : normalmentu sound card ida ne'e monta ona iha motherboard komputador. Sound card ida ne'e hanesan chipset ne'ebe monta direitamente iha motherboard.

2. Sound card offboard : sound card offboard ida ne'e monta iha slot PCI ka ISA, vantajen husi soundcard ida ne'e fo sai reslultadu lian diak liu kompara ho sound card onboard.

3. Sound card External : normalmente sound card ida ne'e monta iha kompuador uza port USB, sound card ida ne'e cocok atu grava lian.

12. Ventunha 

 Ventunha refere nia funsaun atu halo malirin ba komponente sira hotu iha casing laran. tamba bainhira komputador la'o serbisu komponente sira sei manas, tan ne'e ventunha mak sei halo malirin. Ventunha iha komputador PC nian cpu laran iha rua, ida mak monta iha processor leten (kusus processor ) ida seluk monta iha kasing soring (iha laran) nia mak fo malirin ba komponente sira iha kaixa CPU laran.


    Obrigadu barak tamba bele vizita ona blog Biotek-fmf no lee ona artikulu ida ne'e. espera katak ho esplikasaun iha leten bele lori ita hodi konese no hatene di'ak kona-ba komponente sira iha komputador no funsaun ida-idak nian.
OBRIGADU BARAK !!!

Recent post