18 February 2022

Komponete sira komputador no funsaun ida-idak

Komponente sira komputador no funsaun ida-idak

https://biotekfmf.blogspot.com
komponete sira komputador
    Hallooo...belun sira di'ak ka lae??? espera imi hotu di'ak, fresku, matak nafatin😆 Liu husi artigu ida ne'e Biotek-fmf hakarak lori belun sira atu konese di'ak liu tan kona-ba komponete sira iha komputador no mos funsaun kada komponente. Tempu agora ema hotu hatene no rona liafuan komputador maibe, iha balun ne'ebe mak seidauk hatene funsaun husi komponente komputador, tamba ne'e mak Biotek-fmf halo artikulu ida kona-ba komponente sira komputador no funsaun ida-idak nian.

     Normalmente komponente kompotador fahe ba kategoria haat (4) mak hanesan ; komponente hatama (input device), komponente prosesamentu (processing), komponente fo sai resultadu (output device) no komponente aumenta hanesan armazenamentu (Storage device).

Komponente komputador no funsaun ida-idak nian :

1. Casing CPU

Casing CPU mesak nia funsaun atu rai komponete sira hanesan motherboard, hard disk flopy disk, CD-Rom, Power supplay no seluk-seluk tan. Casing refere kompara ho ema karik nia hanesan roupa ne'ebe mak ita hatais.

2. Motherboard /Mainboard 


Motherboard iha tetun ita hanaran inan ba komputador, maiboard, baseboard, hanesan kuadru sirkuitu imprimir (Printed Circuit Board - PCB ). Komponente ida ne'e importante tebes iha komputador ida nia laran. Tamba motherboard mak komponente hotu-hotu hanesan Hardisk, CPU, RAM, Sound card, video card bele halo ligasaun no komunika ba malu iha komputador ida.

3. Processor /CPU (Central Processing Unit)

Processor /CPU (Central Processing Unit) se komponent ida ne'e ita kompara ho ema nia hanesan kakutak ba komputador,  nia funsaun atu halo prosesamentu ka ezekuta ba dadus sira ne'ebe mak ita hatama (hala'o hela). Ezemplu ; ita hanehan butaun ALT + F4 maka automatika programa ne'ebe ita loke hela ne'e sei taka, tamba instrusaun refere manda husi CPU/prosesor.
Baibain, molok atu sosa komputador ida, primeira ita haree uluk espesifiku komputador refere. Ezemplu : prosesor 32 bit diferente ho prosesor 64 bit, signifika komputador ne'ebe prosesor 64 bit servisu di'ak liu duke prosesor 32 bit. Ho ida ne'e mak molok atu sosa komputador ida hare didiak espesifiku CPU atu nune'e bele tuir ita nia presiza/hakarak. Alein de ne'e atu sosa prosesor ida ita tenke buka hatene uluk, socket prosesor nia modelu saida mak iha motherboard ne'e, karik socket AM2, socket LGA 775 ou seluk tan.

4. Hard Disk / Disku duru

https://biotekfmf.blogspot.com
Hard disk hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun atu rai dadus sira iha komputador laran ho permanente. File hotu-hotu ne'ebe mak ita hatama no rai iha komputador hotu-hotu nia rai fatin mak Hard disk /disku duru. Hard disk laos de'it atu rai file sira hanesan imajen, video, musika no dokumentus, maibe hard disk mos rai sistema operasaun iha laran. Hard disk iha modelu hanesan : IDE, SCSI, SATA no seluk tan.

5. Optical Drive

belun sira hatene CD ka DVD ? Instrumentu rua refere hanesan hardware ne'ebe armazenamentu rai media dadus. Ho ida ne'e optical drive hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun hanesan ho komponente hard disk no flash disk, ne'ebe atu rai dadus. Optical drive iha tipu oi-oin hanesan tuir mai :
1. CD-ROM (Compact Disk - Read Only Memory) ekipamentu ne'ebe nia funsaun so bele lee deit CD
2. CD-RW (Compact Disk - Rewritable) ekipamentu ne'ebe nia iha funsaun rua, mak ; atu lee CD no hakerek CD
3. DVD - ROM (Digital Video Disk - Read Only Memory) ekipamentu neebe so bele lee deit CD no DVD
4. DVD Combo : ekipamentu ne'ebe lee CD no DVD, alein de ne'e, bel hakerek CD maibe labele hakerek DVD
5. DVD - RW : ekipamentu ne'ebe nia funsaun komplik, alende lee CD no DVD bele mos rai ou hakerek CD no DVD

6. RAM (Rondom Acces Memory)


RAM (Rondom Acces Memory) hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun atu rai dadus provizoriu, iha momentu ne'ebe programa lao hela ou komputador hala'o serbisu moris hela mak dadus ka dokumentus sira ne'e bele asesu ho acak ou rondom.
Jeralmente modelu RAM ne'ebe iha komputador laran mak chip. Chip refere ita bele aumenta karik slot RAM iha motherboard refere. Bainhira aumenta espesifiku RAM iha komputador refere mak servisu loading ka prosesa moos aumenta lalais iha komputador refere. Modelu espesifiku RAM maka hanesan : SD RAM, DDR , DDR 2, DDR 3.

7. Power Supplay

Power Supplay nia funsaun atu maneja eletrisidade ka redus korente eletrika (arus listrik) husi DC ba AC, no distribui korente eletrika ba komponente sira iha casing laran.
Power supply iha tipu rua mak hanesan tuir mai :
1. Power supply AT : power supply ida ne'e, ne'ebe iha fiu power/fiu korente atu liga ba iha motherboard fahe ba parte rua ho konektor, mak hanesan : konektor P8 no konektor P9.
2. Power supply ATX : power supply ida ne'e iha fiu power/fiu korente iha hamutuk 20 pin/riti ne'ebe hamutuk sai ida de'it hodi liga ba iha motherboard.

8. Keyboard /Tekladu



Keyboard ou iha tetun hanaran tekladu hanesan komponente fisiku (input device) komputador. ne'ebe  nia funsaun mak atu hatama karakter alfabetu no numeru no simbolu ba iha komputador.
Ho mudansa teknolojia ne'ebe avansadu nune'e keyboard mos mudansa. Agora daudaun, keyboard uza ona ho formatu standar QWERTY ne'ebe legal ona hanesan standar internasional. Keyboard hanesan kuadru hakerek (papan ketik) ne'ebe iha butaun barak, no iha ne'ebe butaun refere mai ho ninia funsaun ida-idak ne'ebe la hanesan.

Lee moos ida ne'e :
                           ➤ Funsaun butaun sira iha keyboar
                           ➤ Funsaun butaun keyboar iha ms. word

Normalmente keyboard QWERTY iha ninia butaun ketik mais ou menus hamutuk 101 ho formatu hanesan tuir mai :
1. Alphanumeric key : butaun ne'ebe ho alfabetu sira, numeru
2. Numeric Keypad : mak parte ida iha keyboard butaun sira ne'ebe ho numeru, atu halo operasaun kontajen
3. Funtion key : butaun sira ne'ebe nia funsaun kusus, ne'ebe ligasaun ho sistema operativu no programa iha komputador laran
4. Control key : butaun ne'ebe mak atu kontrola hanesan : Home. delete, Insert, page up no seluk tan.

9. Mouse /Laho

Mouse hanesan komponente fisiku komputador ne'ebe nia funsaun hanesan input device. mouse nia modelu hanesan laho no iha fiu  ne'ebe liga ba kompuador husi port USB ka port ne'ebe iha.
Mouse iha ninia isin lolon fahe ba parte tolu maka hanesan : klike liman-loos nia funsaun atu halo menu opsaun, no klike liman-karun nia funsaun atu hili menu/opsaun, se klike dalarua maka nia funsaun atu loke programa ou aplikasaun iha komputador, butaun scroll ne'ebe kompletu ho sensor atu muda tun sae kursor. Mouse mos iha modelu oioin, iha mouse standar mouse ba jogus (gaming) mouse wireless ka baibain uza bluethoot no seluk tan.

10. Monitor

Monitor hanesan komponente fisuku komputador (hardware) ne'ebe nia funsaun atu fo sai resultadu serbisu ou fo sai informasaun grafiku, baibain hanaran (output device). Hatudu resultadu husi dadus ne'ebe mak input liu husi video card, atu utilizador bele hare dadus refere.
Tipu monitor komputador barak ne'ebe iha merkadoria agora daudaun ne'e mak : CRT (Cathode Ray Tube), LCD (Liquid Crystal Display), LED (Light Emitting Diode) no monitor Plasma. Monitor ne'ebe agora ema uza mak LCD no CRT, maibe ema barak liu maka prefere uza monitor LCD tamba monitor ida ne'e laos deit ho modelu modernu maibe mos iha forsa seluk maka poupa espasu no poupa eletrisidade. Tipu resolusaun monitor ne'ebe husi monitor LCD ho medida inchi. Ezemplu medida layar monitor 17-inchi mak ninia resolusaun 1024 x 768.

11. Sound Card

Sound card mak komponente ne'ebe nia funsaun atu maneja dadus sai audiu ka sai son/lian, no mos sai hanesan instrumentu ne'ebe mak input ka output lian ba iha komputador. Lian ka son ne'ebe sai husi komputador uza headset ka speaker, no son ne'e ita rona ne'e maneja husi sound card.

Tipu sira sound card hanesan tuir mai ne'e:

1. Sound card onboard : normalmentu sound card ida ne'e monta ona iha motherboard komputador. Sound card ida ne'e hanesan chipset ne'ebe monta direitamente iha motherboard.

2. Sound card offboard : sound card offboard ida ne'e monta iha slot PCI ka ISA, vantajen husi soundcard ida ne'e fo sai reslultadu lian diak liu kompara ho sound card onboard.

3. Sound card External : normalmente sound card ida ne'e monta iha kompuador uza port USB, sound card ida ne'e cocok atu grava lian.

12. Ventunha 

 Ventunha refere nia funsaun atu halo malirin ba komponente sira hotu iha casing laran. tamba bainhira komputador la'o serbisu komponente sira sei manas, tan ne'e ventunha mak sei halo malirin. Ventunha iha komputador PC nian cpu laran iha rua, ida mak monta iha processor leten (kusus processor ) ida seluk monta iha kasing soring (iha laran) nia mak fo malirin ba komponente sira iha kaixa CPU laran.


    Obrigadu barak tamba bele vizita ona blog Biotek-fmf no lee ona artikulu ida ne'e. espera katak ho esplikasaun iha leten bele lori ita hodi konese no hatene di'ak kona-ba komponente sira iha komputador no funsaun ida-idak nian.
OBRIGADU BARAK !!!

13 August 2021

Registu Gmail no haruka mensajen liu husi Gmail

   
Saida mak Gmail???

     Gmail habadak husi liafuan Google Mail. Gmal/Google Mail hanesan karta eltroniku ne'ebe mak oferese husi empreza boot Google ho gratuita. Tempu agora Gmail ida ne'ebe mak famouzu tebes. Funsaun husi Gmail/Google Mail atu haruka no simu mensajen inklui dokumentus, foto, no seluk tan. Alende ida ne'e, Gmail mos sai hanesan account ida hodi fasilita ita atu asesu ba produtu google nian hanesan Google Play Store, Google+, Blog, Facebook, Twiter, Google Drive, no bainhira ita iha ona Gmail/Google Mail rasik ita bele kria account YouTube no upload video iha ita nia account YouTube rasik, no seluk tan.
    
    Oinsa mak registu Gmail/Google Mail ? Resposta mak presiza numeru telemovel ne'ebe mak ativu atu nune'e orsida simu mensajen kode verifikasaun. Prontu ona, ! Akompana maneira sira tuir mai atu registu Gmail/Google Mail.

     Maneira Registu Gmail/Google Mail mak hanesan tuir mai :

1. Loke browser (Firefox, Crome, nst) hakerek gmail iha Search Engine Google ou bele mos klike iha ne'e www.gmail.com mak sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e.


2. Bainhira mosu hanesan imajen iha leten ne'e, belun sira klike iha Create account, mak sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e. klike For myself.
3. Tuir mai hanesan imajen iha kraik ne'e, belun sira prense rekezitus sira ne'e depois klike Next.


NB
     Fist Name : naran primeiru,
     Last name : naran apelidu, 
     Username : bele tau naran gmail (konforme ita) hakerek letra ki'ik, 
     Password : kria belun nia password minimal 8 karakter, 
     Confirm : (atu konfirmasaun password) ketik fila fali password.

4. Mosu hanesan imajenn iha kraik ne'e prense rekezitus ne'ebe mak iha : Numeru telefone, Data moris, generu (Recovery email address bele mamuk) depois klike Next.


5. Tuir mai klike Send.

6. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, prense kode verifikasaun depois klike Verify. (kode verifikasaun mensajen ba numeru Simcard ne'ebe mak ohin registu iha step 4)
7. Tuir mai hanesan imajen iha kraik ne'e klike Yes. I'm In


8. Depois tuir mai klike I agree.


9. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, hatudu katak ita nia gmail registu susesu ona. 



 Diak belun sira, maneira ka lala'ok registu Google Mail/Gmail remata ona, tuir tan mai oinsa mak ita bele manda mensajen dokumentu, inkui foto, video, no seluk tan. Akompana lala'ok tuir mai.

     Maneira haruka menjasen liu husi Gmail :

1. Belun sira klike iha butaun Compose, hanesan imajen iha kraik ne'e.

2. Banhira klike iha Compose mak sei mosu hanesan imajen tuir mai ne'e
 NB
    To (Cc,Bc) : ketik/prense email/gmail ne'ebe mak ita atu haruk mensajen ba.
    Subject : Titulu konteudu dokumentu ka mensajen refere
    Conten : konteudu husi mensajen refere (liafuan Conten ha'u mak ketik de'it tamba ne'eba mamuk)
    1 : font letra
    2 : atu haruk dokumentu ne'ebe mak rai iha device (komputador ka telemovel) laran
    3. (imi klike rasik de'it ba) 😆
    4 : hatama emoji stiker
    5 : Googe Drive (atu foti dokumentu ne'ebe mak rai iha GD)
    6 : imajen 

Bainhira dokumentu mensajen refere prontu ona atu haruka ba mak belun sira klike de'it iha butaun azul  Send hanesan imajen kraik ne'e.



     Ida ne'e mak esplikasaun kona-ba kria/registu Gmail/Google Mail no mos oinsa haruk mensajen liu husi Gmail, karik belun sira iha duvidas ka atu fo sujestaun, ideias ne'ebe mak konstrutivu ho intensaun atu hadi'a Biotek-fmf iha futuru, ideias sujestaun refere bele rai hela iha kolum komentariu.
Obrigadu barak e Bom Aproveita
😎

02 December 2020

Maneira atu tama BIOS Komputador ka Laptop - Kompletu

Maneira atu tama BIOS komputador ka Laptop - Kompletu

Olla belun sira hotu, iha publikasaun ohin loron nian, ha'u sei fahe oituan kona-ba maneira ou lala'ok atu tama BIOS komputador ka laptop. BIOS (Basic Input Output System) hanesan menu basiku ida ne'ebe atu maneja komponente fisiku komputador ka laptop nian. Menu BIOS ida ne'e importante tebes bainhira iha momentu ita halo instalasaun (fila-fali) sistema operativu windows.

Atu tama ba menu BIOS ida ne'e la iha impedementu ba windows ne'ebe ita uza, tamba ho nia funsaunn ne'ebe la hanesan, tamba ne'e sistema operativu windows ne'ebe ita uza hanesan windows 7, 8 ka 10 atu tama ba BIOS ho maneira hanesan. BIOS ne'e ema balun de'it mak hatene atu bele setting, tamba bainhira ita setting arbiru mak sei impaktu negativu mai ita, hanesan komponente sira komputador labele hala'o servisu ou bele mos ita nia windows la ho normal hanesan baibain.

Tamba ida ne'e mak ha'u halo tutorial ida ne'e atu ajuda belun sira ne'ebe foin mak aprende halo instalasaun windows ba komputador ka laptop. Tamba bainhira ita atu halo instala windows (OS) tenke setting uluk iha BIOS, atu maneja ka hili booting, hanesan Hard disk (HDD), DVD installer windows, ka flash disk. Maneira sira atu tama ba BIOS ida ne'e ha'u mos aprende iha eskola Sekundariu Tekniku Vocacional (ESTV-GTI) iha momentu ne'ebe ami nia  professor hanorin ami materia Instalação Manutenção dos Equipamentos Informaticos ne'ebe haruka ami atu halo instalasaun windows ba komputador sira.

Lee mos ida ne'e :  
           Maneira hadi'a Blue Screen iha windows 7, 8 no 10

Di'ak belun sira iha biban ida ne'e hau sei fahe kona-ba butaun tekladu (keyboard) ne'ebe funsaun atu tama ba menu BIOS iha komputador ka laptop saida de'it. 

Maneira atu tama menu BIOS komputador ka laptop

Ezemplu : 
➤ Hanehan F2 atu SETUP signifika tama menu BIOS hanehan butaun F2 
➤ Hanehan DEL atu tama SETUP signifika tama BIOS ho butaun Delete
Del atu tama SETUP  : uza butaun delete atu tama BIOS
F10 atu tama SETUP : uza butaun F10
➤ no seluk tan.

Maneira atu tama BIOS 

Butaun keyboard ne'ebe atu tama ba iha menu BIOS (Basic Input Output System) mak utiliza butaun DELETE no F2 (depende hili ida)

Ho maneira : Halo moris komputador no hanehan butaun DELETE ka F2 (hanehan dalabarak) to'o menu BIOS mosu mak foin husik butaun refere.
Ezemplu menu BIOS sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e.


Maneira atu tama menu BIOS komputador hotu-hotu 

Atu tama ba menu BIOS laptop ou komputador tuir lolos maneira hanesan, maibe iha laptop balun ne'ebe diferente. Belun sira bele uza maneira ida ne'e ba laptop sira ne'ebe mak ho merek acer, lenovo, hp, dll, asus no laptop merek sira seluk.

Maniera atu tama BIOS :
➤ Lenovo : hanehan butaun F2 se lae Fn+F2
➤ Toshiba : hanesan butaun F2, F1 se lae ESC
➤ Asus : butaun F2
➤ Acer : uza butaun F1, F2 ka bele mos CTRL + ALT + ESC
➤ Compaq : butaun F10 se lae Delete
➤ Dell :  butaun Delete, F2, F12, F1, F3, ka bele mos Fn + F1

Nota
Butaun ne'ebe atu tama ba menu BIOS komputador hotu-hotu uza dalabarak mak butaun Delete, F2 no F12, kuaze merek laptop hotu-hotu bele uza butaun tolu refere. So, laptop saida de'it mak iha, bele uza butaun sira ne'e ida por ida.

Lee mos ida ne'e

Oinsa mak bele utiliza ?
 Primeira ita loke komputador refere hanehan butan power e depois sei prosesu hela ita hanehan beibeik butaun F2, Delete ka F12 (hili ida) no to'o menu BIOS mosu.

Atensaun!!! Bainhira ita hanehan butaun F2, Delete, ka F12, hanehan no hanehan beibeik ne'e diferente. Baibain sala ne'e iha step ida ne'e. Hanehan beibeik signifika ita hanehan butaun refere (hanehan husik, hanehan tan husik fali ho liman lalais), no hanehan signifika ita hanehan butaun refere dala ida de'it husik ona. Ne'ebe atu tama menu BIOS ita tenke hanehan butaun beibeik (hanehan husik hanehan husik) to'o menu BIOS mosu mak hafoin husik butaun refere.

Karik komputador ka laptop la mosu menu BIOS husik komputador refere moris, depois halo restart fali komputador ka hamate, tuir mai halo tuir fila fali maneira sira iha leten ne'e.

Butaun keyboard ne'ebe maioria uza ba iha komputador hotu-hotu mak butaun Delete ka F2, no sira seluk baibain uza butaun Esc, F12, F1 no F10, iha mos seluk ne'ebe uza butaun kombinasaun hanesan Fn + F12, Fn+F10 no Fn+F2. 

Iha mos laptop ka komputador ne'ebe mai ho ninia butaun rasuk atu tama ba menu BIOS, hanesan laptop merek Lenovo ne'ebe ninia butaun atu tama ba menu BIOS mak butaun ki'ik ida iha laptop nia sorin parte port Rj-45 no IDM nian, butaun refere besik liu charge fatin. Atu uza butaun refere primeiru hamete tiha laptop depois hanehan butaun kiik ne'e mak sei mosu menu BIOS.

Ida ne'e mak esplikasaun kona-ba maneira atu tama menu BIOS komputador ka laptop, karik belun sira iha konfusaun, duvidas ka iha sujestaun ruma, bele fo komentariu iha kolum komentariu okos. 
Karik sente artikulu ida ne'e di'ak ba ita, bele share tutan ba kolega sira seluk atu sira mos bele hatene.
OBRIGADU BARAK😎

(keta haluha muda tun/Scroll down Like fanspage facebook no follow webblog ne'e ho maneira klike butaun azul Ikuti)

10 November 2020

Maneira hadia Blue Screen iha windows 7, 8 no10

Maneira hadia Blue Screen iha windows 7, 8 no 10

Olla belun sira iha tutorial ida ne'e ha'u hakarak fahe oituan kona-ba maneira ka lala'ok atu resolve Blue screen iha windows 7, 8, no 10. Blue Screen ou Blue Screen Of Death (BSOD) hanesan problema ida ne'ebe akontese dalabarak ona utilizador sistema operativu windows komputador ka laptop. Blue screen ida ne'e hanesan kondisaun ida iha ne'ebe sistema operativu windows fo sai ou hatudu iha monitor/layar ho kor azul. Problema Blue screen ida ne'e akontese tamba kauza iha problema hardware no software komputador ka laptop refere.
Laos deit akontese Blue screen, problema iha hardware no software bele impaktu ba ita nia komputador sai error. Kauza husi Blue Sreen Of Death tamba akontese crash wainhira sistema operativu hasoru Error Stop ne'ebe kauza akontese kanselamentu iha momentu windows halo prosesa dadus no sei impaktu windows servisu para, problema refere baibain akontese tamba kauza problema software no hardware iha komputador ka laptop ne'e. Se problema refere akontese baibain komputador ka laptop windows restart derepente  (automatika).
Klaru katak problema ida ne'e impede tebes ita ne'ebe utiliza komputador ka laptop windwos 7, 8 no 10, ne'ebe Blue screen akontese dalabarak. Sa tan ita hala'o hela servisu, hanesan ketik dokumentu ruma maka dokumentu refere ita seidauk rai/save, maibe ita nia komputador ka laptop hasoru problema blue screen, maka ita bele nervouse ka hirus ita-an, tamba ita atu ketik fila fali dokumentu refere.

Oinsa mak hadia Blue Screen iha windows 7, 8 no 10

Bainhira problema Blue Screen akontese ou mosu, maka sei hatudu sinal crash iha hard disk komputadro ka laptop refere ne'ebe hanaran Minidump. Tamba ne'e maka iha tutorial ida ne'e ha'u sei fahe maneira ou lala'ok hitu (7) atu hadi'ak ka resolve problema Blue Screen iha windows 7, 8 no 10. Esplikasaun maneira hitu maka haneesan tuir mai ne'e :

Maneira 1. System Restore

Maneira ida ne'e bainhira ita nia komputador ka laptop akontese ou hasoru problema Blue Sreen, maka ita uza lalaok system restore hanesann tuir mai :

     1. Primeiru, hamate uluk ita nia komputador ka laptop. Maneira atu hamate komputador ka laptop bainhira akontese Blue screen, maka belun sira hanehan butaun power on/off iha laptop ka komputaodr ne'e, depois hanehan butaun power refere halo metin (labele husik) to'o komputador ka laptop mate.

     2. Depois de hamate, loke fila fali komputador ka laptop refere
     3. Hanehan butaun keyboard F8, bainhira komputador booting hela, no sei lori ita ba menu booting
     4. Bainhira iha menu booting, belun sira hili Safa Mode depois hein to'o prosesu booting remata
     5. Tama ba operating system safe mode

Maneira atu tama ba Operating System Safe Mode maka, belun sira klik butaun Windows Start >> Control Panel >> System Security >> Action Center >> Recovery >> Open System Restore >> Next >> Next >> Finish >> Yes.

    1. Komputador ka laptop refere sei halo restart automatikamente. Karik maneira ida ne'e susesu maka ita nia komputador ou laptop nia sei fila-fali ba normal no la iha tan dumping ka mosu iha monitor Blue Screen ou layer kor azul.

Maneira 2. Halo Restar Komputador

  Maneira ida ne'e dalaruma simples no fasil liu, ne'ebe belun sira hanehan de'it butaun restart iha komputador ka laptop no hein komputador sei halo prosesu booting to'o remata. Se ita nia komputador la iha problema ne'ebe mak todan, iha momentu booting maka sei mosu iha monitor sei fila-fali normal hanesan baibain.

Maneira 3. Ulitiza maneira Scan Malware

  Bainhira komputador akontese Blue Screen dalaruma kauza iha malware ne'ebe iha komputador laran. Malware sei fo impaktu negativu ba windows atu estabiliza sistema. Malware ida ne'e iha sistema windows laran ou iha parte dahuluk windows nian. Atu resolve problema ida ne'e belunn sira presiza halo scan ba malware utiliza aplikasaun ou programa Anty Virus.

Maneira 4. Ulitiliza maneira Repair System Operating Windwos

  Maniera dahaat ida ne'e, ita halo utiliza maneira Repair System operativu windows. Lala'ok ida ne'e baibain utiliza atu hadia komputador ne'ebe hasoru problema Blue Screen Of Death (BSOD) ne'ebe akontese tamba iha file windows ne'ebe aat. Maneira ida ne'e ita halo uza DVD ne'ebe sistema operativu iha laran ne'be uza atu hadia ka Repair windows.

Maneira 5. Check Hardware

  Se belun sira uza metodu software maibe seidauk diak nafatin iha Blue sreen, maka belun sira koko tok ho maneira check hardware iha komputador refere kondisaun hardware diak ou aat. Maneira dahuluk atu check hardware maka check uluk hard disk, karik hard disk ne'ebe ita utiliza iha problema ou aat, maka problema refere hamosu ou akontese Blue sreen iha monitor. 

  Maibe hard disk la iha problema ruma, maka ita check fila-fali hardware seluk, mak hardware segundu ita check maka RAM ne'ebe iha komputador ou laptop ne'e. Maneira atu check hardware hard disk no RAM refere, maka belun sira liu husi menu Start no ketik Memory Diagnostic Tool.

Maneira 6. Install update Driver

  Karik ita nia komputador ou laptop nafatin iha problema Blue Screen, maka ita uza maniera install update driver. Kuaze atu hanesan ho maneira Repair iha numeru 4, soke diferente maka instal update driver, problema blue sreen ida ne'e tamba iha crash ne'ebe prosesu update seidauk remata ou prosesu update ne'ebe la cocok. Problema ida ne'e ita atu resolve ita tenke download uluk driver versaun foun ho sasan ne'ebe ita uza. Maneira ida ne'e atu resolve problema Blue screen iha komputador ou laptop.

Maneira 7. Install fila-fali Windows

  Maneira ikus ida ne'e, se bainhira belun sira uza hotu ona maneira iha leten husi numeru 1 to'o 6 mak komputador ka laptop nafatin Blue Screen mak foin uza maneira ikus ida ne'e. Maneira ikus ne'e lori ita atu resolve problema Blue Screen ho metodu install fila-fali sistema operativu windows ne'ebe mak ita uza. Maneira ida ne'e haruka ita atu hari fila-fali sistema operativu iha ita nia komputador ka laptop atu nune'e la iha tan akontese problema sira hanesan Blue Screen Of Death. 

Ida ne'e mak esplikasaun kona-ba oinsa ita bele hadi'ak kompuador ka laptop ne'ebe mak hasoru problema Blue Screen ou mosu iha monitor layar kor azul tomak deit. Ikus liu, karik belun sira iha ideias ou sujestaun ruma atu hadia konteudu sira iha webblog ida ne'e, bele fo komentariu iha kolum komentariu okos. 
OBRIGADU BARAK...😎

Recent post