19 September 2019

Komprensaun Rede Komputador - Esplikasaun Kompletu

saida maka rede komputador ?

     Rede komputador maka sistema ida ne'ebe kompostu husi komputador no rede device seluk ne'ebe servisu hamutuk atu alkansa objetivu ida ne'ebe komum. Objetivu husi rede komputador ne'e mak :
     1. Fahe rekursu hanesan ; fahe uza printer, CPU, memory, hard dsk...
     2. Komunikasaun /troka informasaun, mak hanesan ; eletronika mail, instant massaging, chatting
     3. Asesu informasaun mak hanesan : web browsing (firefox, crome, internet explore )
     Atu alkansa objetivu ida parte hotu-hotu husi rede komputador ida ne'e husu no fornese servisu. Parte ne'ebe husu servisu ne'e hanaran kliente, no fornese servisu hanaran empregada (server). 

Komprensaun Tipu rede komputador

a). Rede LAN (Local Area Network)

     Rede Local Area Network (LAN) mak rede ida ne'ebe iha area ki'ik ida, hanesan iha toko (gedung), eskola, uma, no seluk tan. Agora daudaun rede LAN barak maka bazeia ba teknolojia IEEE 802.3 teknolojia Ethernet uza switch ida ho ninia velocidade transferensia dadus, 10, 100, ka 1000 Mbit/s. Aleinde teknolojia Ethernet agora daudaun teknolojia 802.11 (ka baibain hanaran rede Wi-Fi) dalabarak ema uza hodi halo/forma rede LAN. Fatin ne'ebe fornese rede LAN no ligasaun ho Wi-Fi baibain hanaran Hotspot. 

     Kona-ba rede LAN ida, ekipamentu ida-idak ka komputador iha ninia (daya komputasi) rasik la hanesan ho konseitu terminal (dump). Kada komputador bele asesu informasaun/rekursu ne'ebe eziste iha rede LAN tuir (permission) ne'ebe iha tiha ona. Rekursu hirak ne'e hanesan data ka device hanesan : printer/emprissora. Iha LAN utilizador ida bele moos komunika ho utilizador seluk ne'ebe uza aplikasaun apropriadu.

Rede LAN iha ninia karakteristika hanesan tuir mai :
1. Transferensia dadus lalais no aas
2. Kobre area geografia ne'ebe restrito (sempit)
3. La presiza lina telekomunikasaun ne'ebe kontratu husi operator telekomunikasaun
4. Normalmente komputador ida husi rede komputador sai hanesan server ne'ebe maka regula sistema hotu iha rede refere.

b). Wide Area Network (WAN)

     Rede WAN mak abreviasaun (singkatan) husi teknolojia informasaun iha lian ingles : Wide Area Network, rede komputador WAN ne'ebe ligasaun entre area ne'ebe mak boot/luan, ezemplu : rede komputador entre rejiaun, sidade ka nasaun ida, ka bele moos define hanesan rede komputador servisu sira ne'ebe presiza router no kanal komunikasaun ne'ebe publika. Rede WAN uza hodi halo koneksaun entre rede local ida ho rede local seluk, entaun usuariu ka komputador ida iha fatin refere bele halo komunikasaun ho usuariu ka komputador iha fatin seluk.

c). Metropolitan Area Network (MAN) 

Rede ida iha sidade ida transferensia dadus ho velocidade aas, ne'ebe halo koneksaun iha fatin hanesan : kator, instituisaun governu, eskola, no seluk tan. Rede MAN kompostu husi rede LAN oi-oin. Distansia husi rede MAN ne'e mak 10 to'o 15 Km, MAN mak rede ida ne'ebe  hari'i entre eskritoriu iha sidade ida nia laran entre factores ka ajensia sira.

Dezenu modelu rede LAN, WAN, MAN

Komprensaun Hardware rede komputador

1. Rede Server

Server mak unidade komputador ida ne'ebe serve atu haloot informasaun, no atu jere rede komputador no servi user/workstation hotu-hotu iha rede nia laran. Normalmente rekursu iha server uza hamutuk iha workstation ; printer, disk, usb
Dezenu modelu Server

2. Rede Workstation

Komputador hotu-hotu ne'ebe iha rede ida nia laran ne'ebe liga ba arkivu server no uza rekursu kona-ba server hanaran workstation, Workstation ida mais/menus iha ninia kartaun rede, aplikasaun rede, fiu ida atu liga ho komputador seluk.
Modelu rede Workstation

3. Fiu/cable rede komputador

Iha workstation sei presiza fiu/cable atu nune'e halo koneksaun entre komputador ida ho komputador seluk. Tipu fiu/cable ne'ebe utiliza mak :
     a). Fiu/cable coaxial
     b). Fiu UTP (Unshielded Twisted Pair)
     c). Fiu FO (fiber optic)
Modelu Fiu Coaxial, UTP, Fibra otica

4. NIC (Network Interface Card) kartaun rede

NIC (Network Interface Card) ou kartaun rede ne'e hanesan hardware ida ne'ebe koalia kona-ba komunikasaun sosial atu estabelese ligasaun entre komputador.
Network Interface Card

5. Router TP - Link

Router TP - Link mak hanesan ekipamentu fisiku ida ne'ebe nia funsaun hodi kontrola no maneja internet iha rede LAN nia laran.
Router TP-Link

6. Antena AirGrid

Antena AirGrid hanesan ekipamentu ida ne'ebe  atu haruka, simu no haforsa signal wireless hodi bele halo koneksaun point to point ou point to multipoint. Antena AirGrid bele tiru to'o distansia 15 - 25 Km se kuandu la iha impedementu.

Antena AirGrid

7. Switch

Switch hanesan ekipamentu ida ne'ebe nia funsaun atu konsentra halo koneksaun ba komputador/ ekipamentus ne'ebe konjuntu iha rede ida nia laran.
Switch
Klike Lee moos ida ne'e :
     ➤ Prosesu instalasaun rede LAN (Local Area Network) no Sharig files
     ➤ Historia Evolusaun Komputador jerasaun 1 - 5


     Ida ne'e mak esplikasaun kona-ba komprensaun rede komputador no ekipamentu sira ne'ebe utiliza iha rede komputador. karik iha sujestaun, ideias ruma bele fo komentariu iha kolum komentariu kraik.
OBRIGADU BARAK !!!
😎

11 September 2019

35 Problema komputador no maneira atu hadi'a (Solusaun)

35 Problema komputador no maneira atu hadi'a (Solusaun)

      Olla belun sira hotu,,, iha biban ida ne'e ha'u hakarak fahe oituan kona-ba sinal problema sira ne'ebe akontese ba komputador no oinsa maka ita bele hatene kauza husi saida, no iha parte ne'ebe los. Tamba ne'e maka ha'u hakerek artikulu ida ne'e atu ajuda belun sira hodi hadi'a komputador ka laptop ho di'ak.

       Problema ka sinal sira ne'ebe baibain akontese ba komputador maka hanesan tuir mai ne'e:

1. komputador loke la lakan

Solusaun :
1. cek fiu koneksaun husi power outlet ba butaun power PC
2. Cek Stavol funsiona ka lae (karik uza Stavol)
3. Cek fiu power ba CPU
4. Karik la lakan nafatin dalaruma kauza husi power supply ka motherboard

2. Komputaador la detekta tekladu/keyboard

Solusaun :
1. Haree didi'ak tekladu monta loos ona ka lae
2. Karik monta loos ona maibe nafatin la detekta dalaruma tekladu refere maka problema
3. Koko troka ho telkadu, maka nafatin la detekta, dalaruma kauza iha parte port tekladu nian iha motherboard
4. Troka tiha ona ho tekladu foun maibe la detekta nafatin, koko troka ho tekladu USB, se la detekta nafatin signifika problema refere kauza husi sistema operativu

3. Komputador la detekta mouse

Solusaun :
1. Haree didi'ak mouse monta loos ona ka lae
2. Karik monta loos ona maibe nafatin la detekta dalaruma mouse refere maka problema
3. koko troka ho mouse seluk, maka nafatin la detekta, dalaruma kauza iha parte port mouse nian iha motherbaord
4. Troka tiha ona ho mouse foun maibe la detekta nafatin, koko troka ho tekladu USB, se la detekta nafatin signifika problema refere kauza husi sistema operativu.

4. Pointer mouse muda-an mesak (muda ba seluk halai ba seluk)

Solusaun :
1. Hamoos mouse (ba bola mouse)

5. Monitor la lakan

Solusaun :
1. Hare didiak fiu ou konektor sira ne'ebe maka liga ba monitor (fiu power no VGA)
2. Hare didi'ak riti (pin) ne'ebe maka iha port VGA liga/tu'u loos ona, la iha ida maka kleuk, sa tan iha pin ida la tama ba port VGA nian
3. Hare didi'ak VGA di'ak ka aat

6. Komputador atu booting maibe mosu beibeik Safe Mode 

Solusaun :
1. Restart fila fali komputador
2. Karik problema nafatin, Instal fila-fali windows
3. Se nafatin Safe Mode, signifika Harddisk maka problema, cek ho : Scan disk

7. Problema iha Motherboard

Solusaun :
1. Primeira hasai hotu fiu power sira ne'ebe maka liga ho listrik, fiu data (kabel data) monitor, fiu tekladu no mouse, no fiu sira hotu ne'ebe maka liga ba CPU. Depois hasai hotu prafusu loke Casing, iha kaiza CPU laran, favor desliga no hasai hotu komponente sira hanesan power supply no sira ne'ebe koneksaun ho motherboard, harddisk, floppy disk ho kudidadu labele ansi, no hasai moos Card sira ne'ebe aumenta iha motherboard (Sound card, VGA, ou Card seluk) depois agora motherboard mesak mak iha casing laran.

2. Tuir mai cek motherboard ho teliti, haree didi'ak Chip (IC), transistor, elco no sira seluk iha terbakar ruma ka lae. Karik la iha sinal ne'ebe maka (terbakar) signifika motherboard refere sei di'ak, maibe motherboard la la'o signifika problema refere kauza iha programa ne'be iha BIOS.

8. Komputador toos bainhira loke aplikasaun ruma (Not responding)

Solusaun :
1. Hanehan butaun CTRL + ALT + DELETE >>> Klik End Task ba aplikasaun/programa ne'ebe maka Not responding
2. Hanehan butaun restart iha CPU
3. Signifika akontese konflitu iha Hardware (karik aumenta hardware foun)
akontese beibeik konflitu entre hardware iha sistema operativu windows
4. Instal fila-fali windwos, maibe antes atu instal windows presiza hasai uluk hardware foun ne'ebe maka iha
5. Halo moris fasilita "Add new" hardware iha control panel

9. Loke komputador mosu " Operating System Not Found"

Solusaun :
1. Taka fila fali komputador
2. Cek hard disk, tamba dalaruma harddisk monta lamentin
3. Cek fiu data no listik harddisk
4. hard disk monta loos ona maibe nafatin problema, dalaruma sistema operativu maka la di'ak ona presiza halo instalasaun fila-fali OS

10. Problema CD/DVD/ROM/RW la detekta iha windows

Solusaun : 
1. Haree didiak fiu (kabel data) no fiu listrik ne'ebe liga ba CD-floppy
2. Hare iha set up bios detekta ona ka lae, diak liu diset auto.
3. Hare lampu led lakan ka lae, se la kan entaun kauza iha controller

11. Haluha Password BIOS

Solusaun :
1. Taka komputador, loke casing hasai bateria cmos
2. Bele mos utiliza programa ne'ebe maka remove password halo instalasaun

12. Data no horas muda-an hela de'it

Solusaun :
1. Bateria cmos la funsiona (aat) troka ho bateria cmos foun

13. Aumenta hardware foun maibe BIOS la detekta

Solusaun :
1. Dalaruma bios tuan ona, tamba ne'e maka la detekta hardware foun, lalais update bios (bele download liu husi internet, www.windrivers.com)

14. Monta Processor foun maibe la detekta

Solusaun :
1. Cek fila-fali processor monta loos ona ka lae
2. hare didiak apakah pozisaun jumper processor loos ona? 

15. Crash depois de monta RAM foun

Solusaun :
1. Dalaruma RAM ne'ebe maka monta ba la kompatibel ho komputador (hasai tiha RAM refere)

16. Aumenta RAM maibe la detekta

Solusaun :
1. Haree didiak RAM monta loos, metin ona?
2. RAM refere monta iha Slot ne'ebe OK. tamba SD RAM ninia slot kuaze atu hanesan mos ho RD RAM maibe RD RAM la bele detekta maske monta iha slot tipu SD RAM

17. Depois de aumenta RAM komputador prosesu kluer tan de'it

Solusaun :
1. Atensaun batas kapasidade ram ne'ebe iha, ezemplu ram ho tipu EDO kapasidade to'o 64 MB, maibe bainhira obriga aumenta maka komputador sei prosesu aumenta kleur

18. Virtaul RAM

Solusaun :
1. klike liman loos iha my computer, hili properties, depois hili tab performance no klike virtual memory
2. Hili item let me spacy my own virtual memory setting (hili HD ne'ebe atu uza sai virtual memory)
3. Klik Ok

19. Monitor sai nakukun iha momentu Loading windows

Solusaun :
1. Posibilidade kauza husi setup driver ne'ebe mak la kompatibel ho monitor (setting ninia frequency nebe mak boot liu)
2. Tama uluk lai ba kondisaun Safe Mode (hanesan butaun F8)
3. Instal fila-fali driver VGA

20. Tampilan derepente la diak no komputador sai Hang

solusaun :
1. Tamba VA card manas los

21. Ukurang tampilan monitor la tuir ita nia hakarak

Solusaun :
1. Tama ba disply properties
2. klike Tab setting no halo ukurang tampilan tuir ita nia hakarak (screen area) 

22. Notebook mate total (la iha reasaun, la lian)

Solusaun :
1. adaptor AC la diak, no bateria la iha, Ativu adator AC, se mate nafatin presiza troka adaptor AC
2. DC jack sai husi motherboard ka DC jack aat no motherboard la simu korente eletrik husi adaptaor AC, maka troka DC jack
3. Motherboard notebook aat, se ida ne'e maka akontese dalaruma notebook la bele hadi'a

23. Komputador atu moris maibe la booting

Solusaun :
     Primeiru cek uluk lian beep
1. Beep dala ida = kondisaun komputador di'ak
2. Beep dala ida (naruk) = problema iha memory
3. Beep dala ida (naruk) no dala tolu (badak) = kauza iha VGA card
4. Beep dala ida (naruk) no dala rua (badak) = problema iha DRAM parity
5. Beep kontinua = problema iha modul memory ou memory video
6. Konsulta ho software dianosa hanesan Sandra PC, mark 04, PC mark 05

24. Komputador akontese Crash hela deit

Solusaun :
1. Cek posisaun fiu sira, hardware, no moos korente ba casing, cek cpu no ram, prosesor no moos VGA

25. Bainhira hanehan butaun power, power/stroom listrik la mosu, kipas power supply la moris

kauza husi :
a. Korente eletrika la funsiona
b. Power supply aat
c. Fiu power switch casing seidauk ou monta sala iha motherboard
d. Jumper CMOS motherboard monta sala (iha posisaun clear)
e. Motherboard aat (mate)
Solusaun :
1. Hare didiak fiu power supply monta loos ona, no stavol funsiona ?
2. Cek power supply, karik aat tenke troka
3. Konsulta fiu power switch ba motherboard monta loos ona ka lae
4. Cek jumper CMOS monta loos ona ka seidauk
5. cek motherboard funsiona ho di'ak?

26. Hanehan butaun power lampu Led lakan, maibe monitor nakukun

Kauza husi :
a. Power supply la funsiona optimal
b. Prosesor, motherboard, ka memory la funsiona
c. Monitor ou VGA la funsiona
d. Monta fiu power no fiu data la los
Solusaun :
1. Cek power supply, oinsa funsiona ho optimal?
2. Cek prosesor, motherboard ka memory funsiona ho di'ak
3. cek monitaor ka VGA funsioan ho diak
4. Hasai hotu fiu power, no fiu data husi ninia posisaun, depois koko halo moris komputador
5. Karik iha komponente ne'ebe maka aat tenke troka

27. Hanehan butaun power, no mosu iha monitor programa Bios de'it (mosu mensajen "no system disk/invalid system disk)

Kauza husi :
a. Iha diskep ne'ebe monta iha drive A
b. Harddisk la funsiona ho di'ak
c. La iha sistema operativu
d. problema iha sistema operativu
Solusaun :
1. Cek iha disket ruma ne'ebe maka monta iha floppy, karik iha hasai tiha depois Enter
2. Cek fiu data no listrik harddisk nian monta loos tiha ona
3. Konsulta harddisk iha problema ruma , ho maneira detection disk iha BIOS, scan disk iha programa starupdisk
4. Karik iha komponente ne'ebe maka la diak ona, tenke troka, ou intala fila fali sismtema operativu.

28. OS la loading ho tampilan normal

kauza husi :
a. Driver la funsiona
b. Problema iha OS
Solusaun :
1. Ativu OS ho metodu Safe Mode depois ativu programa utility, hanesan norton utility
2. karik ho maneira iha leten ne'e, la bele nafatin, entaun halo instalasaun fila-fali sistema operativu

29. Tampilan Layar monitor la normal (la hanesan baibain)

Kauza husi :
a. Setting display iha contrrol panel la los
b. problema iha VGA ou ninia driver
c. problema iha sistema operativu
d. Problema iha monitor
Solusaun : 
1. Cek setting display iha control panel los ona ka
2. Cek VGA no ninia driver funsiona ho di'ak ka lae
3. Konsulta monitor, iha problema ruma ka lae
4. Ativu norten utilitis hodi diagnose OS
5. Karik hetan ona ninia problema, komponente ne'ebe maka aat tenke troka, no moos instal fila-fali OS

30. PC (personal computer) kleur (Hang) 

Kauza husi :
a. Prosesor manas liu
b. PC kauza husi virus
c. Problema iha OS
d. Iha komponente ne'ebe la kompatibel ho PC refere
e. Problema iha memory
f. Problema iha Harddsk
Solusaun :
1. Cek prosesor karik manas, troka kipas halo malirin
2. Ativu programa norton utility, anty virus
3. koko hasai tiha komponente neebe deskonfia
4. Cek memory funsiona ho di'ak ka lae
5. Cek harddisk ho Scandisk iha bad sector kalae
6. Karik hetan ona ninia problema, komponente nebe deskofia/aat tenke troka

31. Laptop Lakan maibe layar blank

Laptop moris lampu LED lakan, kipas halai maibe buat ida la mosu iha monitor, monitor metan nakakun.

Solusaun :

1. Problema refere dalaruma iha memory. Modul memory la diak tamba ne'e komputador la la'o, iha fase ida ne'e koko halo reseating modul memory ho kontak slot memory. Koko hasai modul memory ida por ida, depois ativu laptop ho memory ida. Bele moos troka modul memory ho foun.

2. Karik reseating/troka modul memory maka la diak nafatin, koko hasai hard drive, DVD drive, modem, wireless card, keyboard depois ativu fali laptop, se la diak nafatin dalaruma problema iha motherboard no prosesor

32. Laptop moris/lakan la kleur mate fali

Laptop moris/lakan la hatudu imajen ruma iha monitor maibe la kleur mate rasik, depois lakan tiha mate fila-fali, to'o laptop mate total.

Solusaun :
1. Dalaruma problema ida ne'e akontese tamba kauza husi motherboard. Bele halo reseating/ troka memory hanesan esplika leten ne'e.

2. Karik la di'ak nafatin, signifika motherboard maka aat. Iha problema ida ne'e atu troka motherboard dificil tamba folin motherboard hanesan ho laptop ida, diak liu hola laptop foun

33. Laptop mate ka macet bainhira utiliza

Laptop moris no halo servisu diak, maibe la kleur derepente mate la iha informasaun ruma (hang). Kuandu ida ne'e akontese laptop manas los iha parte okos, no moos vintuna servisu makas liu hanesan babain.
Solusaun :
1. Dalaruma ida ne'e akontese tamba prosesor manas demais
2. Hamoos kipas no halo diak fali kipas iha prosesor nian

34. Loke komputador > monitor hakerek nebe "Hardware monitor" no bainhira hanehan butaun ruma mosu informasaun barak tuun

Kauza husi :
a. fiu power/listrik harddisk la metin ka riti iha laran kotu
b. Fiu SATA maka tu'u la metin /SATA aat ona
c. Harddisk mak aat ona
Solusaun :
1. Haree didiak fiu power dalaruma la metin, halo meting fali
2. Hare didiak fiu Hardisk nian riti iha laran la los, kleuk, halo di'ak fali
3. SATA la metin, ka SATA aat ona, entaun troka fali ho fiu SATA foun 
4. Hard disk aat ona, koko troka no monta fali ho harddisk foun

35. Loke komputador mesajen "Boot from CD Disk Boot Failure, Insert Sistem Hard disk press Enter"

Kauza husi :
a. Hard disk fiu SATA maka ladiak ou fiu power harddisk mak la metin
b. Fiu power nian maka dalaruma pin (riti) balun iha laran kotu ona/kleuk
c. Hard disk mak aat ona
Solusaun :
1. Haree diak fiu SATA metin ona ka lae no riti (pin) iha harddisk balun kleuk, entaun halo los fali
2. Hare diak fiu power metin no los ona ka lae, 
3. Troka SATA foun seluk no loke fila fali komputador
4. Koko troka Hard disk foun depois halo moris komputador

   Diak belun sira, ida ne'e maka solusaun ba problema ne'ebe ita hotu hasoru beibeik wainhira uza komputador. Karik belun sira iha duvidas, sujestaun, ideias konstrutivu atu hadia diak liu tan konteudu sira iha Biotek-fmf, bele fo komentariu iha okos. Ikus liu problema no sinal komputador iha leten ne'e to'o 35, maibe sei update nafatin bainhira iha problema foun komputador nian. Karik sente artikulu ida ne'e furak ba ita bele sharing ba kolega sira seluk.
OBRIGADU BARAK !!
😎

( muda tun/scrolldown, keta haluha  follow blog ne'e klike iha ikuti kor azul no Like fanpage facebook)

03 September 2019

Maneira halo Ms. power point sai video

Maneira halo Ms. power point sai video

Olla belun sira hotu, iha publikasaun ida ne'e ha'u atu share kona-ba maneira atu halo microsoft office power point sai video ida. Dalaruma iha titulu publikasaun ne'e ba ita sira ne'ebe mak hatane ona ms. office, ka ita ne'ebe baibain toman ona uza komputador, titulu refere hanesan buat ne'ebe la importante, maibe ha'u halo tutorial ida ne'e kapublikasaun ne'e, ha'u bodik ba belun sira ne'ebe mak foin aprende microsoft office power point.

Iha tutorial ida ne'e, ha'u sei fahe oituan kona-ba maneira oinsa atu halo siled show power point sai video ida ou prensentasaun ne'ebe halo utiliza power point ita convert sai video ida ne'ebe ita bele upload ba facebook ou ita bele nonton fila-fali loke ho aplikasaun video player sira, ka bele upload ba youtube. Nebe iha tutorial ida ne'e hau sei utiliza microsoft office 2013, maibe belun sira ne'ebe uza office seluk dalaruma menu la hanesan, maibe lala'ok bele hanesan. Atu klaru liu mai ita hare hamutuk maneira sira tuir mai ne'e.

Maneira halo power point sai video

1. Se belun sira iha presentasaun ne'ebe halo antes ona uza power point bele loke, karik seidauk ou belun sira halo uluk lai presentasaun simples ida. Ezemplu Hanesan imajen iha kraik ne'e.


2. Depois de belun sira loke ona presentasaun, mak belun sira klike ba iha File > Exsport > Create a Video, depois belun sira halo tuir hanesan imajen iha kraik ne'e .


3. Tuir mai, bainhira belun sira klike ona iha Create Video mak sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, haruka ita atu rai ka Save


4. Tuir mai, mosu hanesan imajen iha kraik ne'e. Karik prensentasaun ka siledshow power point barak prosesu convert sei kleur oituan, ne'ebe belun sira hein to'o prosesu remata. Atu loke fila fali belun sira bele ba iha my computer depois buka file video ohin rai iha ne'e.


Ida ne'e mak esplikasaun simples kona-ba maneira atu halo siled show power point sei video ida.
Obrigadu barak e bom aproveita !!!

27 August 2019

Topologia Rede Komputador

Topologia Rede Komputador

Topologia rede hanesan, buat sira ne'ebe mak esplika kona-ba relasaun geometrika entre elementu baziku rede, liu-liu node, link, station. Rede topologia fahe ba kategoria prinsipal tolu (3) mak hanesan tuir mai :

1. Rede topologia fitun (Star)

Rede topologia fitun hanesan forma topologia rede ne'ebe forma konversensia husi (node tengah) ba node ida-idak ka uzuariu. Rede topologia fitun inkliu rede topologia ho kustu intermediu. vantajen no desvantajen husi rede topologia fitun mak :
a). Vantajen husi rede topologia fitun :
     > Estragu iha kanal ida sei afeita mos kanal sira seluk iha rede refere no posto/station ne'ebe joined.
     > Nivel seguransa aas
     > Resistant trafiku rede servisu makaas
     > Hatutan no redusaun ba Station fasil atu bele halo
b). Desvantajen husi rede topologia fitun :
     > Se node iha klaran mak aat, entaun rede tomak sai para.
     > Penanganan
     > Presiza node backup/cadangan sentral ida.

Dezenu modelu Rede Topologia Fitun (Star)

2. Rede topologia BUS

      Rede topologia BUS, sikun rua ne'e tenke remata ho terminator ida. Rede ne'e kompostu husi kanal otika ida deit ne'ebe uza otika/fiu BNC ida. Komputador ida ne'ebe hakarak atu liga ho rede bele halibur an rasik ho ninia Ethernet (sepanjan kabel). Linear BUS : layout ida ne'e inkliu layout ida ne'ebe komum. kabel principal ida koneksaun ba ekipamentus/komputador ida-idak. Ba kanal ne'ebe mak mesak komputador ne'ebe asesu husi ponto ho ponto. Ekipamentu/komputador ida-idak halo koneksaun ho ekipamentu/komputador ida seluk. kecuali ekipamentu/komputador ida husi fiu rohan ruma ne'ebe ida-idak koneksaun de'it ba ekipamentu/komputador seluk. 
     Topologia ida ne'e dalabarak uza ba sistema kliente no server, kuandu ekipamentu/komputador ida iha rede refere sai hanesan Server, ne'ebe signifika komputador refere nia funsaun atu distribuisaun dadus de'it no sei la uza ba prosesamentu informasaun. Inslatalsaun rede topologia BUS simples tebes, fasil no konjuntu komputador  5-7 ba leten. 
     Difikuldade ne'ebe hasoru dalabarak iha posibilidade akontese dadus soke malu, tamba mekanismu rede relativamente simples, no kuandu komputador/ekipamentu ida mak kotu, entaun rede tomak sei para.
Dezenu modelu rede topolojia BUS

3. Rede topologia kadeli (ring)

     Rede topologia kadeli (ring) mak rede topologia ida ne'ebe ponto hotu-hotu liga ba pontu rua seluk, no forma dalan sirkula formatu kadeli. Iha rede topologia kadeli, komunikasaun dadus bele sei hamosu interupsaun/tergangu.
Dezenu modelu rede topologia kadeli (ring)

Modelu ligasaun Rede

a). P2P (Peer to Peer)

     Modelu sistema rede peer to peer permite uzuariu ida atu fahe rekursu ida ne'ebe eziste iha ninia komputador mak hanesan ; file dadus, impresora no seluk tan. bele mos asesu ba rekursu ne'ebe iha komputador seluk. maske modelu ida ne'e la iha ninia file server sentralizadu. Komputador tomak ne'ebe iha ninia kapasidade hanesan rekursu disponivel iha rede. Modelu ida ne'e halo (didesain) ba rede ida ne'ebe ho eskala ki'ik no mediu.
 
Dezenu modelu rede P2P

b). Point to Multipoint

     Rede point to multipoint mak komputador/ekipamentu ida ne'ebe liga ba komputador/ekipamentu barak. hanesan utiliza iha area Hotspot no moos iha warnet (rental internet)

Dezenu modelu rede Point to multipoint

c). Kliente no Servidor (Client & Server)

     Rede kliente no servidor permite rede atu sentraliza funsaun no aplikasaun ba ema ida ka rua dedicated file server. Arkivu file server ida sai sentru ba sistema hotu-hotu, nune'e hodi permite atu asesu ba rekursu no fo seguransa ba komputador sira seluk (client). 
Dezenu modelu rede kliente no server


     Ida ne'e mak esplikasaun badak kona-ba topologia rede no modelu ligasaun rede komputador. Karik belun sira iha sujestaun , ideias konstrutivu ho intensaun atu hadia Biotek-fmf iha tempu tuir mai, bele fo komentariu iha kolum komentariu kraik.  Ikus liu keta haluha follow me muda tuun (Scrolldown) klik (Ikuti) no like Fanpage facebook iha kraik.
OBRIGADU BARAK !!!
😎

18 August 2019

Maneira halo Indice iha Microsoft office word

Maneira halo indice iha Microsoft office word

     Ola belun sira....Biotek-fmf agora badinas hakerek artikulu sira ne'ebe mak ligasaun ho ita nia atividades loron-loron nian akakakaka😄😅😆..... Di'ak belun sira iha tutorial ida ne'e fahe oituan kona-ba oinsa halo Indice iha microsoft office word, ezemplu idice hanesan imajen okos ne'e.


          Iha livru ka buku ida ou traballu eskola, monografia, deskripsi, relatoriu sempre hakerek tuir sistematika ne'ebe mak iha. Sistematika nia laran sempre iha pajina indice. Indice nia funsaun atu fasil no lalais buka pajina topiku ka subtopiku. Iha maneira rua ne'ebe mak halo pajina indice, primeiru halo ho manual no seluk automatika. Maibe manual di'ak liu no hare furak liu duke automatika. 

      Maneira halo pajina indice iha Microsoft office word mak hanesan tuir mai ne'e:

1. Loke file word ka traballu eskola ou monografia ne'ebe mak belun sira halo antes. No halo indice tuir sistematika, ezemplu hanesan imajen iha kraik ne'e.


2. Block indice ne'e hotu (CTRL + A) depois klike menu Home > paragraph hanesan imajen iha kraik ne'e.

3. Tuir mai mosu menu paragraph hanesan imajen kraik ne'e belun sira klike iha Tab


4. Tuir mai mak ita halo Tab Stop. Ezemplu iha ne'e ha'u sei halo Tab Stop rua:
Tabs Stop primeiru (atu halo ponto ponto automatika)
       Tab Stop position = 13 cm (depende ba margin kertas, bele troka)
       Aligment = left
       Leader = 2......
Depois belun sira klike Set


Tab Stop segundu (atu halo numeru pajina)
       Tab stop position = 14 cm
       Aligment = Right
       Leader = 1 None
Depois klike Set > Ok

5. Tuir mai belun sira tau kursor iha liafaun ikus nia oin depois hanehan butaun Tab iha keyboard mak sei mosu pontu pontu automatika, depois hakerek/ketik numeru pajina.



Belun sira ida ne'e mak esplikasaun badak kona-ba oinsa halo indice iha microsoft office word. Espera katak ho esplikasaun badak ne'e bele ajuda belun sira. Karik iha duvidas bele fo komentariu iha kolum komentariu kraik. Obrigadu barak e Bom aproveita!!!


16 August 2019

Maneira atu halo distansia/espasu fraze iha Ms. word

Maneira atu halo distansia/espasu fraze iha Ms. word   

  Iha Ms. word ita bele halo distansia ka espasu fraze iha paragrafu ida-idak, baibain maneira ida ne'e ita uza iha momentu ketik dokumentu ruma hanesan halo monografia, relatoriu, no seluk tan.
Atu halo distansie ka espasu fraze/lina iha microsoft office word maka hanesan maneira sira tuir mai ne'e :

     Maneira Primeiru :

1. Belun sira bele loke dokumentu word ne'ebe mak rai iha device (laptop, flash disk, nst) ka bele loke word no ketik testu ruma, depois block paragrafu balun ou bele ne'ebe mak atu hatur distansia/espasu ka bele mos block testu ne'e hotu ho maneira hanehan butaun CTRL + A. Tuir mai klike iha Tab Home, hili paragraf dialog iha ribbon, hanesan imajen iha kraik ne'e.


2. Bainhira klik ona iha kotak dialog pargraf maka sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e.
Klike iha Tab Indents and Spacing, depois iha line spacing hatur espasu ne'ebe mak ita hakarak, maibe baibain espasu standar mak 1,5 line. Alende ne'e mos belun sira bele hatur Spacing Before no After ne'ebe mak distansia entre paragrafu, maibe karik belun sira hakarak normal mak husik mamuk ka bele numeru Before no After 0, depois klike Ok, mak espasu testu ka paragrafu refere sei mudansa.


    Maneira Segundu :

     Block hotu testu ne'ebe mak hakarak atu muda ninia distansia/espasu ho maneira hanehan butaun keyboar CTRL + A, depois klike liman-loos iha mouse no hili paragrafu mak opsaun paragrafu mosu automatikamente hanesan  maneira primeiru nian.
Atu seting hanesan maneira primeiru ne'ebe ha'u la presiza ketik fila-fali.


Obrigadu barak😎

14 August 2019

Maneira monta fanpage facebook iha blog

Maneira monta fanpage facebook iha blog

Karik ita hanesan ema negosiador online, Oinsa maka ita bele halo promosaun ba ita nia prudutu sira ne'e? Hanesan blogger ida oinsa maka bele hasae quantidade fans ka hasae numeru visitors ? Maneira ida maka halo promosaun liu husi website ou blog. Iha publikasaun ida ne'e ha'u hakarak fahe ointuan kona-ba maneira monta widget fanpage facebook iha blog. 

Hanesan ema blogger ida sempre ninia hakarak atu ema barak maka visita blog refere.
Maneira ida atu aumenta numeru de visitante blog mak, kria fanpage facebook no monta iha blog.

Karik belun sira kria ona fanpage facebook, mak tuir mai belun sira halo promosaun ba belun sira ne'ebe iha website ka blog. Belun sira bele monta fanpage facebook atu nune'e fasil atu eme bele asesu blog refere.

Lee moos ida ne'e :
           ➤ Maneira Kria web Blog utiliza blogger


Tuir mai maneira atu monta fanpage facebook iha blog :
Karik belun sira seidauk iha fanpage facebook bele klik iha ne'e Fanpage Facebook
Se belun sira iha ona fanpage mak halo tuir lalaok sira hanesan tuir mai ne'e :

1. Bainhira kria hotu ona fanpage facebook mak, tuir mai belun sira kopia tiha link : https://developers.facebook.com/docs/plugins/page-plugin ne'e paste fali iha url bar depois Enter. Bele mos klike direitamente iha link ne'e. maka sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e.

NB
a. URL Halaman Facebook : paste url fanpage facebook ne'ebe ita kria ona
b. Lebar no Tinggi : tau depende ita
c. Tab : depende ita (hili timeline ou mensage)
Bainhira prense hotu ona mak fanpage refere ninia preview mosu iha kolum kraik, no belun sira hare karik satisfas ona maka, klike iha Dapatkan Kode.
2. Bainhira belun sira klike ona iha Dapatkan Kode, mak sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, belun sira klike iha tab IFrame, depois copy hotu kode script iha kolum IFrame nian.


3. Tuir mai belun sira ba iha belun sira nia blog, depois ba iha dashboard > Tata Letak no klike iha Tambahkan Gadget > HTML/JavaScript, mosu janela foun javascript nian iha judul belun sira tau fangpage no iha konten belun sira paste kode IFrame ne'ebe ohin copy ne'e, depois klike Simpan


Bainhira belun sira setting hotu ona maka tuir mai belun sira bele hare ninia resultadu ho maneira klike iha lihat blog ka halo refresh ba belun sira nia blog refere.

Lee moos ida ne'e :
                         ➤ Maneira troka template blog

Ida ne'e mak lala'ok ou maneira monta fanpage facebook ba iha blog, e Obridadu barak no Bom aproveita belun !!!

13 August 2019

Saida maka Multimedia ?? Esplikasaun kompletu


Konesimentu jeral kona-ba Multimedia

       Saida maka Multimedia ? 

        Multimedia mai husi liafuan rua; liafuan "multi" no "media". Liafuan Multi signifika barak no liafuan media signifika media ka mediador ida. Tamba ne'e multimedia hanesan media ida ne'ebe halo apresentasaun informasaun kombinasaun husi konteudu oi-oin. Multimedia konjuntu husi kombinasaun konteudu sira maka hanesan; textu, lian/son, imajen, video, animasi, no interaktivitas. 


Konesimentu multimedia tuir sientista :

           a). Turban (20020 : Multimedia hanesan kombinasaun husi input media no output media. Media ida ne'e transforma audio, video, animasi, imajen, testu, grafiku.
           b). Rosch (1996) : Multimdia hanesan kombinasaun husi komputador no video
           c). McComick (1996) : Multimedia kombinasaun husi elementu tolu mak: son/lian, imajen , no testu.

 Multimedia iha kategoria rua maka hanesan :

1. Konteudu produsaun multimedia (content production)
Konteudu produsaun multimedia maka konteudu media hanesan; imajen, testu, audiu, grafiku, animasi, video, interatividade, ne'ebe atu fo sai informasaun ka fo sai resultadu produtu multimedia, ezemplu : video, filme, audio, musika, game, entertainment. Ita bele dehan katak utiliza teknolojia diferente atu halo ligasaun media (testu, imajen, video, audio, animasi, grafiku) ho maneira ema ida-idak nian objetivu atu komunikasaun. Iha kategoria ida ne'e, media sira ne'ebe utiliza maka:
          a). Media audio
          b). Media testu
          c). Media video
          d). Media animasi
          e). Media imajen
          f). Effect espesial
          g) Media Interaktif

2. Multimedia komunikasaun (communication multimedia)
Multimedia komunikasaun maka utilizasaun media (massa) hanesan ; televizaun, radiu, internet ka media online, media imprimir, ne'ebe utiliza hodi halo publikasaun ba informasaun sira. Iha kategoria ida ne'e media sira ne'ebe  utiliza maka:
           a). Televizaun
           b). Radiu
           c). Media imprimir (ez. ;jornal)
           d). Filme
           e). Musika
           f). Game
           g). Internet
           h). Entertainment
           i). Tutorial


Ida ne'e mak esplikasaun simples kona-ba konesementu jeral multimedia.
Obrigadu barak😎

11 August 2019

Maneira Send files husi telefone ba Laptop via Bluetooth


Maneira Haruka File iha telefone Android ba laptop liu husi Bluetooth

Maneira ne'ebe mak fasil atu haruka file iha telefone Android ba laptop liu husi Bluetooth - Belun sira iha biban ida ne'e ha'u hakarak fahe oituan oinsa maka ita bele haruka file ruma ou foto, musika, video iha ita nia telemovel ba laptop ka komputador. Iha maneira ida ne'e, oinsa haruka file iha telefone ba laptop iha windows 10, maibe windows 7, 8 moos maneira kuaze hanesan de'it. 

Bainhira ita hakarak atu transfere file hanesan foto, video ka musika iha telefone baibain uza fiu usb mak foin tranfere, maibe iha momentu ne'e ita nia fiu/kabel data usb la iha, entaun oinsa ita bele haruka ou transfere file sira ne'e ba laptop? Tan ida ne'e mak ha'u halo tutorial simples ida maneira haruka file iha telefone ba laptop via Bluetooth atu ajuda belun sira ne'ebe mak seidauk hatene ka kona-ba ida ne'e, sa tan ho belun sira ne'ebe foin maka utiliza windows 10 pastih nia duvida oinsa transfere file iha telefone ba laptop liu husi bluetooth.
maneira send files android ba laptop via Bluetooth

Di'ak belun sira, mai ita hare akompana hamutuk lalaok sira atu haruka file iha telefone ba laptop liu husi Bluetooth mak hanesan tuir mai ne'e :


1. Primeiru ativu uluk Bluetooth iha belun sira nia telefone android

2. Tuir mai ba iha Start depois klike iha icon setting > tuir mai hili Device , hanesan imajen iha kraik ne'e.


 3. Tuir mai sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, belun sira hili Bluetooth & other devices > depois + Add Bluetooth or other device.



 4. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e belun sira klike  iha Bluetooth


 5. Tuir mai komputador sei search ou buka device bluetooth telefone nian. (ezemplu Iha ne'e device bluetooth mak A1), bainhira mosu ona, belun sira klik device bluetooth nia naran refere no klik iha Connect.

 6. Bainhira belun sira klike iha Connect hanesan iha leten ne'e mak sei mosu mensajen ou janela foun ida iha telefone android ninia screen hanesan imajen iha kraik ne'e, belun sira klike Pair.


 7. To;o iha espasu  numeru seis nian signifika device rua (telefone no laptop) iha ona ligasaun ba malu no prontu ona atu transfere dadus ou file ruma.

Maneira transfere file iha telefone ba laptop via Bluetooth

1. Kuandu device rua iha ona ligasaun ba malu maka tuir mai ita bele haruka ou transfere file ba laptop ka komputador.

2. Ba iha Icon Bluetooth iha Taskbar iha kraik sorin liman-loos nia klike icon refere depois hili Send file hanesan imajen iha kraik ne'e.

NB : 1. hili Send a File signifika atu haruka file iha laptop ba telefone (laptop ba android)
         2. hili Receive a File signifika atu haruka file iha telefone ba laptop (android ba laptop)
 iha ne'e ha'u haruka file iha laptop ba telefone. entaun ha'u klike Send a File


3. Sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e belun sira hili device ne'ebe atu haruka ka send file ba nia (ezemplu hau send ba device android naran A1) depois klike Next.

4. Tuir mai belu sira klike iha Browse... maka sei mosu janela foun ida, maka iha n'ee ita hili file (foto, musik, no seluk tan) ne'ebe atu haruk mai telefone depois klike Next, otomatika send ona ba telefone, maibe sei mosu mensajen ruma iha telefone nia top, ita klike iha Accept (iha telefone) atu nune'e file sira bele tama ba telefone, depois banhira remata belun sira klike iha Finish.

Lee mos ida ne'e :
    ➤ Maneira Loke whatsapp iha pc/laptop la uza Bluestack ka Emulator android seluk

 Ne'ebe atu haruka file iha telefone ba laptop belun sira klike iha iha Reseive iha numeru 2 nian parte segundu. depois iha telefone hanesan baibain ne'ebe ita transfere iha telefone ba telefone seluk.

Ida ne'e mak esplikasaun badak no simples ne'ebe kona-ba oinsa transfere file (foto, musik, video, etc) iha laptop ba telefone no telefone ba laptop. OBRIGADU BARAK e Bom Aproveita belun.


09 August 2019

Oinsa tau password ba Folder la uza software iha windows 7,8,10

Maneira tau password ba Folder la uza software iha windows 7, 8, 10

         Olla belun sira hotu.... iha oportunidade ida ne'e ha'u hakarak fahe oituan kona-ba oinsa mak ita bele tau password ba Forlder iha windows 7,8 no 10. Di'ak belun sira ita hotu sempre iha dadus file ne'ebe mak privadu no importante atu ema seluk labele haree no hatene. Tamba ne'e mak iha oportunidade ida ne'e Biotek-fmf halo tutorial ida kona-ba oinsa ita bele tau password ba Folder ne'ebe mak privadu no importante atu ema seluk labele asesu.

Iha ema balun ne'ebe maka lakohi ema seluk asesu ka haree no hatene ninia dadus privadu, segredu, importante iha nia laptop laran, termasuk ha'u mos ida hotu.😄.

Iha maneira ne'ebe maka bele asegura ita nia dadus iha folder nia laran, ida maka tau password ba folder refere. Iha tutorial ida ne'e ha'u sei esplika kona-ba oinsa tau password ba folder iha windows 7,8 no 10.

       Maneira tau password ba folder iha windows 7,8 no 10 maka hanesan tuir mai :

1. Belun sira kria/halo  folder ida ne'ebe mak atu tau password. Iha tutorial ida ne'e ha'u tau password ba folder naran Biotek-fmf hanesan imajen iha kraik ne'e.


2. Tuir mai loke folder refere (ne'ebe mak atu tau password) depois klike iha mouse liman-loos > New > Text Document.

3. Hatama Script kodigu iha kraik ne'e ba laran.

cls @ECHO OFF title Folder Private if EXIST "HTG Locker" goto UNLOCK if NOT EXIST Private goto MDLOCKER :CONFIRM echo Are you sure you want to lock the folder(Y/N) set/p "cho=>" if %cho%==Y goto LOCK if %cho%==y goto LOCK if %cho%==n goto END if %cho%==N goto END echo Invalid choice. goto CONFIRM :LOCK ren Private "HTG Locker" attrib +h +s "HTG Locker" echo Folder locked goto End :UNLOCK echo Enter password to unlock folder set/p "pass=>" if NOT %pass%== TROKA PASSWORD IHA NE'E goto FAIL attrib -h -s "HTG Locker" ren "HTG Locker" Private echo Folder Unlocked successfully goto End :FAIL echo Invalid password goto end :MDLOCKER md Private echo Private created successfully goto End :End



4. Tuir mai hanesan imajen iha kraik ne'e liafuan TROKA PASSWORD IHA NE'E ho password ne'ebe mak belun sira atu tau. Ezemplu iha ne'e ha'u tau password biotek-fmf sai hanesan password ba folder Biotek-fmf.


5. Depois de ida ne'e, belun sira klike iha File > Save as depois tau nia naran Type name = locked.bat tuir mai Save as type hili All files > Save.


6. Tuir mai belun sira hapaga tiha file new text document hela mak locked, hanesan imajen iha kraik ne'e.


7. Tuir mai belun sira klike dala rua iha file locked refere, maka folder Private mosu automatikamente. Depois de folder Private mosu belun sira hatam file sira ne'ebe mak segredu ka importante ne'e hotu ba iha folder Private refere.



8. Depois de belun sira tau hotu file ka dadus sira iha folder Private laran, tuir mai belun sira klike dala rua iha locked maka sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, belun sira hanehan butaun Y iha tekladu/Keyboard. depois Enter

9. Bainhira belun sira hanesan ona butaun Enter mak automatika folder Private lakon. no hela maka locked.


10. Tuir mai oinsa maka bele hare fila fali folder ne'ebe mak file/dadus segredu sira iha laran ne'e? 
Maka belun sira klike dalarua iha locked refere maka sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, belun sira hakerek/ketik password ne'ebe mak ohin belun sira halo, depois hanehan butaun Enter, maka folder private mosu fila-fali. Karik halokan fila fali klike dalarua iha locked depois Y > Enter.

Karik haluha ninia password oinsa ????

     Karik belun sira haluha ninia password, belun sira klike mouse liman-loos iha file locked refere, depois hili Edit. Troka belun sira nia password hanesan esplikasaun iha numenru 4 leten ne'e.



        Di'ak belun sira ida ne'e mak esplikasaun badak kona-ba oinsa tau password ba ita nia folder dadus ne'ebe importante ka segredu atu ema seluk labele asesu, espera katak ho tutorial ida ne'e bele ajuda belun sira atu asegura belun sira nia dadus. Karik belun sira iha duvidas, ou sujestaun bele fo komentariu iha okos. Ikus liu karik sente artikulu ida ne'e di'ak bele sharing ba kolega sira seluk.

(keta haluha follow me > muda tun (scroll down) iha kraik klike butaun azul (ikuti) no Like fanpage facebook.)


Recent post