28 June 2019

Oinsa halakon formatted ne'ebe derepente mosu iha Ms. word


Oinsa mak halakon formatted ne'ebe derepente mosu iha Ms. word. 


     Formatted ka track changes hanesan fitur aplikasaun mircosoft word ne'ebe di'ak tebes wainhira ita halo dumentus ruma. Maibe dalaruma mos formatted mosu derepente no halo ita sai duvida tamba sa mak mosu formatted ne'e. Ba ema sira ne'ebe mak hatene ona formatted mak atu halokon fasil los, maibe ba ema sira ne'ebe mak seidauk hatene otomatikamente nia duvida tebe-tebes. Tamba ne'e mak ha'u halo tutorial oinsa halakon formatted ne'ebe derepente mosu iha Ms. word ba belun sira ne'ebe mak hasoru problema formatted.



     Maneira halakon formatted ne'ebe derepente mosu iha Ms. word mak hanesan tuir mai:

1. Loke ita boot sira nia dokumentu word ne'ebe mak mosu formatted

2.  Klike menu review Track Changes > All markup 

3. Iha Accept > hili Accept All Changes and Stop Tracking 

4. Klike Save


5. Depois de Save tiha, ita boot sira loke fali dokumentu refere mak formatted sei la mosu ona, karik mosu nafatin ita boot sira koko fila fali tuir maneira sira iha leten. 
Obrigadu barak e bom susesu gays.


Maneira tau google maps iha blog





     Google hanesan empreza teknolojia boot iha mundu, klaru katak fasilita utilizador teknolojia sira. Iha google maps mak fasil tebes atu ita bele hatene lokalizasaun. Google maps mos empreza barak mak utiliza hodi bele hatudu lokalizasaun empreza refere iha sira nia website. Ho ida ne'e vizitantes website ka blog refere bele hatene katak empreza ida ne'e lokaliza iha fatin hanesan ne'e.
     Tan husi ne'e mak admin hakarak fahe oituan kona ba oinsa monta google maps iha blog ho maneira  mak hanesan tuir mai ne'e:

1. Loke situs google maps mak sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e.


2. Buka lokalizasaun ita boot nia fatin
3. Tuir mai google maps sei muda pointer ba fatin ne'ebe ita boot sira tau.
4. Tuir mai klik iha menu depois hili "bagikan ataun sematkan peta" hanesn iha imajen kraik ne'e.



5. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, klik iha sematkan peta depois ita boot sira kopy script iha kulum hanesn iha imajen kraik ne'e.


6. Kopy script frame refere no paste no paste iha ita boot sira nia blog ho maneira ba iha dashboard > Tata letak  depois klik tambahkan gadget > javaScript/html paste kode script ohin kopy ne'e iha content no ninia judul/title tau lokalizasaun depois simpan no simpan setelang. Tuir mai ita boot sira bele halo refresh ita nia blog mak sei fo sai resultadu ne'ebe di'ak.



   Ikus liu obrigado barak tamba bele lee ona artigu ida ne'e, espera katak ho esplikasaun simples ne'e bele ajuda ita oinsa tau google maps iha blog.


27 June 2019

Historia evolusaun komputador jerasaun 1 to'o 5

Historia evolusaun komputadro jerasaun 1 to'o 5



      Historia evolusaun komputador hahu husi jerasaun 1 to'o 5, ha'u hakerek hanesan mini makalah  ne'ebe ho formatu pdf, tan ne'e belun sira atu haree no lee klik iha pdf file letra kor ne'e. klike iha 👉 pdf file.

26 June 2019

Funsaun butaun iha keyboard


Esplika funsaun tekladu

     Funsaun butaun sira iha tekladu

     Tekladu/keyboard hanesan komponente fiziku komputador nian ne'ebe mak ho nia funsaun atu hatama dadus (input device) ne'ebe mak sei ajuda utilizador komputador hodi haruka ka hatama informasaun balun hodi bele hala'o husi sistema tomak iha komputador. Jeralmente keyboard/ tekladu kompostu husi butaun barak hanesan alphanumeric, no butaun sira seluk tan ho nia funsaun rasik. Agora daudaun tekladu komputador ka laptop enjeralmente uza hotu formatu QWERTY ne'ebe mak sai hanesan standar internasional.
     Ho butaun ne'ebe barak mak konserteza kada butaun ne'ebe mak eziste ho nia funsaun rasik. Funsaun rua baziku husi tekladu komputador ne'ebe eziste hanesan : funsaunn husi butaun ida no kombinasaun husi butaun rua ba leten. 
     Tamba ita hatene katak tekladu sai hanesan input device ne'ebe importante tebes iha momentu hatama dadus ba sistema (software) konserteza bainhira iha failansu ruma iha tekladu mak sei iha impakut ba hatam dadus ka fo instrusaun ruma ba komputaador. Tekladu mos bele funsiona sai hanessan mouse bainhira mouse la iha ka aat

    Funsaun husi butaun tekladu ida-idak

    Tuir mai funsaun husi butaun tekladu nia naran ho funsaun ida-idak:
  • Butaun alphanumeric : ho nia fuansaun atu  hatama karakter sira hanesan letra alfabetu no numeru sira ba komputador (a,b,c...1,2,3...)

  • Butaun Asterisk : nia funsaun atu hatama karakter arterisk hanesan simbolu sira (,.:/)
  • Butaun CapsLook : nia funsaun atu halo letra sira sai boot bainhira ita hamoris butaun refere (CapsLK on = ABC) no letra ki'ik bainhira ita hamate (CapsLk off = abc)
  • Butaun Shift : nia funsaun atu halo komplimentar husi kada funsaun, hodi halo letra ruma ba kapital no mos hodi hamosu ka ativu ba butaunn sira ne'ebe mak iha parte leten nian husi butaun sira ne'ebe mak iha funsaun rua (butaun ida maibe funsaun rua)
  • Butaun Esc/Escape : nia funsaun hodi halo kansela ba dialog box, pause ba game balun no halo stop ba iha animasaun sira.
Butaun F1 to'o F12
  • F1 : barak liu uza hodi hamosu menu ajuda ka help
  • F2 : funsaun hodi troka naran ka rename ba file ka objetu ne'ebe ita hili
  • F3 : funsaun atu hamosu kotak search all files (buka file sira)
  • F4 : funsaun atu hamosu menu Go to A diferent folder
  • F5 : funsaun atu halo refresh ba windows, browser no mos desktop
  • F10 : funsaun atu halo ativu menu bar
  • F11 : funsaun atu halo ativu mode full screen
  • Butaun printScreen : funsaun hodi halo screenshoot ba layar ka display komputador 
  • Tab : nia funsaun atu hili opsaun ka hili buat balun ne'ebe iha dialog box
  • CTRL : funsaun atu halo seleksaun multiple (barak) ho ajuda husi mouse
  • Butaun windows : funsaun atu loke menu start windows
  • Alt : butaun Alt la iha funsaun espesifiku bainhira mesak. maibe Alt sei utiliza barak liu iha kombinasaun butaun ho nia funsaun oioin
  • Space bar : hanesan butaun tekladu ne'ebe hare klaru tebes nia pozisaun iha okos husi tekladu no naruk liu entre butaun sira seluk. Butaun space bar ne'e nia funsaun hodi halo espasu entre karakter ka letra bainhira hakerek ka ketik dokumentu ruma iha komputador 
  • Enter : butaun enter eziste funsaun espesifiku oioin. Iha momentu hakerek dokumentus enter funsiona hodi halo paragrafu foun iha dokumentu refere. Enkuantu iha aplikasaun butaun enter ble dehan OK no utiliza mos hodi hili opsaun ne'ebe maka sei hala'o.
  • Backspace : nia funsaun atu hamoos karakter ida-idak iha momentu hakerek dokumentus
  • Delete : nia funsaun atu hamoos file ka folder ka buat balun ne'ebe ita hili
  • Home : butaun reefere nia funsaun atu fila fali ba iha pajiina dahuluk
  • PageUp : nia funsaun hodi sae ba pajina leten, dalabarak liu uza iha browser no mos halo dokumentus
  • PageDown : nia funsaun kontrariu ho Page Up, ne'ebe hodi tuun mai pajina kraik
  • End : nia funsaun dalabarak uza iha hakerek dokumentu nian, ninia funsaun atu ba iha linha ikus husi file sira ka iha file balun karik sei lori ita ba iha file ikus entre file sira seluk.
  • Butaun panah : kompostu husi diresaun haat mak hanesan diresaun leten, kraik, loos no mos diresaun karuk. funsaun husi butaun ida ne'e maka lori ka hatudu ba file ne'ebe ita hakarak hili.
  • Num Lock : hanesan butaun ida ne'ebe funsiona hodi locking ba numeric key ka butaun numeric.
  • Fn : hanesan liafuan badak husi Function. Butaun ida ne'e dalabarak ejeiste iha keyboard laptop ho nia koor. utilliza hodi hamosu ka halo ativu ba butaun sira ne'ebe mak nia koor hanesan mos ho nia (Fn)
     Funsaun husi butaun kombinasaun (butaun barak)
Atividade ida ne'e refere ba utiliza ba butaun barak iha momentu ka tempu ne'ebe hanesan hodi hamosu halo buat ruma ba sistema komputador. Tuir mai ejiste kombinasaun butaun tekladu ne'ebe halo kombinasaun ho nia funsaun sira:

  1. Kombinasaun CTRL (control)
Ba dahuluk nian, kombinasaun ne'ebe hamutuk ho Ctrl, ne'ebe maka kombina ho butaun sira seluk balun hanesan :
  • Ctrl + A : funsiona hodi halo seleksaun b item ka file sira hout ne'ebe iha janela refere (Select all)
  • Ctrl + B : funsaun hodi halo mahar ba karakter balun iha dokumentu (bold)
  • Ctrl + C : funsaun hodi halo kopia ba dokumentu ka file ruma (copy)
  • Ctrl + F : funsaun hodi buka baut balun (find)
  • Ctrl + I : funsiona atu halo formating italic ka halo karakter ruma hodi hamrikk kleuk, iha dokumentu (italic)
  • Ctrl + N : nia funsaun hodi loke janela foun (new window). Bele utiliza hodi loke dokumentu fou, tab foun iha browser no seluk tan (New)
  • Ctrl + O : funsaun hodi loke file ka dokumentu ruma (open)
  • Ctrl + P : funsaun hodi print (printing document)
  • Ctrl + S : funsaun hodi rai dadus ka dokumentu balun (Save)
  • Ctrl + U : funsaun hodi halo formating underline ka halo risku iha karakter ka letra ruma nia okos (underline)
  • Ctrl + V : funsaun hodi paste husi dokumentu ka file ne'ebe maka kopia antes ona.
  • Ctrl + W : funsiona hodi taka dokumentu ka janela ruma ne'ebe mak loke hela (close)
  • Ctrl + X : funnsaun hodi tesi ka cut file ne'ebe mak ita hili hodi halo clipboard
  • Ctrl + Y : utiliza hodi halo redo file ka domuntus
  • Ctrl + Z : utiliza hodi halo undo ka hamosu fila fali file ruma ne'ebe mak ita hamoos
  • Ctrl + Esc : utiliza hodi loke menu start iha windows
  • Ctrl + drag files : kombinasaun ida ne'e ajuda utilizador sira hodi halo copy no paste ba file balun
  • Ctrl + Shift + Drag files : kombinasaun ida ne'e utiliza hodi halo shortcut ba file ruma.
2. Kombinasaun windows
Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun windows, hanesan:
  • Win + D : hodi halo minimize ba janela ka window hotu ne'ebe nakloke
  • Win + E : hodi loke janela This PC ka loke file Explorer
  • Win + F : hodi hamosu kotak dialog find ka search
  • Win + L : hodi halo lock ba ita nia sistema operasaun windows
  • Win + M : hodi halo minimize ba janela ka windows hotu ne'ebe nakloke
  • Win + Shift + M : hodi loke fila fali janela ka window ne'ebe minimize ikus (kontrariu husi win + M)
  • Win + R : hodi loke command RUN
  • Win + F1 : hodi hamosu menu ajuda ka help iha window
  • Win + Tab : ninia funsaun hanesan mos ho Alt + Tab, hodi hili janela sira ne'ebe mak nakloke hela
3. Kombinasaun Alt
Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun Alt, hanesan :
  • Alt + F4 : hodi sai husi ka taka janela ne'ebe ativu hela, bele mos halo shut down
  • Alt + Space bar : hodi hamosu sistem menu
  • Alt + Enter hodi hare properties ba item ka file ne'ebe ita hili
  • Alt + Tab : hodi hili janela sira ne'ebe mak nakloke hela.


Maneira utiliza HP Android sai CCTV

Maneira utiliza Hp Android sai CCTV


     Karik belun sira iha telfone Android ne'ebe mak la uza ona, maibe sei di'ak, laos lori fali aat ne'ebe mak layar nakfera la lakan ona ne'e😄...telfone android iha funsaun barak, maibe iha tutorial ida ne'e ha'u fahe de'it kona-ba oinsa utiliza telfone android sai hanesan cctv.
     Se imi hakarak area iha imi nia fatin segura mak imi bele uza telfone android sai hanesan camera security. Nia funsaun mos hanesan ho kamera cctv baibain monta iha loja, gedung no mos uma privadu sira. Imi pernah hare ga lae cctv ema monta iha loja, uma privadu sira ne'e, se seidauk karik ha'u fo maneira ida mak loron-loron la'o badiu netik😅😄....liu husi android imi mos bele hare buat ruma ne'ebe mak grava husi kamera android liu husi laptop/PC /table ou bele liu husi telfone android seluk.

     Antes atu halo konfigurasaun telfone android ho laptop/pc refere tenke iha koneksaun internet ka wifi ou bele mos oinsa atu sira rua bele iha ligasaun ba malu ho metodu wireless. 
Atu klaru liu mai ita haree hamutuk maeira tuir mai:

1. Instal aplikasaun IP webcam iha imi nia telfone ka telfone ne'ebe mak atu sai hanesan kamera sekuriti ho maneira loke aplikasaun play store no buka Ip webcam depois klik instal. halo tuir hanesan imajen iha kraik ne'e.


2. Se prosesu instal hotu ona loke aplikasaun IP webcam, sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e no muda tun klik iha Start server iha okos liu


3. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, hein prosesu to'o remata.


4. Tuir mai nia sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, mak ita boot sira ou ita ki'ik sira😄 kopia  ninia Ip address iha screen parte kraik. (ezemplu : http//:192.168.43.1:8080 )


5. Tuir mai ita boot sira loke browser (firefox, crome, nst) no paste ka prense Ip address ne'ebe mak ohin kopia ne'e iha url bar hanesan imajen iha kraik ne'e, depois enter.


6. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e. iha sirkulu kor azul laran ne'e funsaun iha hotu no imi bele klik no koko atu nune'e bele hatene funsaun ida-idak nian. Iha video renderer iha ne'e ha'u klik iha browser bele mos flash no iha audio player ha'u hili html 5 view no bele mos flash, mosu hanean imajen segundu.



      Esplikasaun kona-ba oinsa utiliza telfone android sai hanesan cctv maka to'o iha ne'e, ha'u espera katak liu husi esplikasaun tutorial ida ne'e bele ajuda ita boot oinsa uza hp android sai cctv, no ikus liu ha'u hato'o obrigadu barak tamba bele lee ona artigu ida ne'e.



Maneira troka judul/title blog ho img ka logo



     Blog ne'ebe mak foun iha nia judul/header sei default ka standar baibain ho karakter alfabetu judul/title blog refere. Ema barak mak troka judul/title blog ho imajen ka logo ou tau sira nia foto atu nune'e sira nia blog furak no profisional liu iha vizitantes nia matan. Ba maluk sira ne'ebe mak hakarak atu troka judul/title blog ho imajen karik, edit imajen ninia medida/size labele boot liu. maibe, (ezemplu : admin nian judul blog ho size 1000 x 130 pixel, ita boot sira bele tau konforme, maibe tenke medida hanesan ho header) imajen ka logo refere ita boot sira bele edit iha aplikasaun editing foto.

     Maneira atu troka judul blog ho imajen ka logo:

1. Loke menu tata letak, Layout depois klik no Edit iha header.


2. Mak sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, klike choose file. Halo tuir hanesan imajen iha kraik.


3. Tuir mai buka file imajen ka logo depois klik open.


4. Tuir mai hein prosesu minutu balun, imajen ka logo mosu tiha mak hafoin klike simpan/save.



5. Depois de troka imajen ka logo iha header baibain <h1>  ne'ebe mak elementu importante blog SEO sei lakon, tan ne'e ita tau fila fali ho maneira, ba iha template > Edit html depois buka kodigu " <a expr:href='data:blog.homepageUrl' style='display: block'> " ho maneira utiliza CTRL + F atu fasil no hetan lalais. 

6. Tuir mai tau kodigu <h1> iha primeiru no <h1> iha ikus pas pas ho scription, hanesan imajen iha kraik ne'e. depois simpan/save. tuir mai halo refresh ba ita nia blog no hare ninia resultadu.





     Obrigadu barak no bom susesu guysss...


25 June 2019

Check kapasidade Harddisk husi cmd

Maneira atu hatene kapasidade HDD liu husi cmd

        Belun sira karik imi atu hola laptop/PC ruma, primeiru imi sei haree uluk kapasidade hard disk no memory RAM. Sosa laptop kuandu atu hatene Hard disk ninia kapasidade , baibain imi loke iha my computer depois hare data C,D,E hamutuk 500 GB hanesan ne'e. Maibe dalaruma imi haree/cek liu husi dalan ne'e kapasidade Hard disk ho formalitas de'it maibe la to'o 500 GB. Ha'u iha esperensia ona tamba kolega ida sosa laptop merek Toshiba ho folin $ 120.00 dolar kapasidade Hard disk 250 GB cek liu husi my computer. Iha kolega ne'e nia laptop laran aplikasaun oituan de'it tamba ne'e nia fo mai ha'u atu aumenta instal Adobe photoshop, ha'u koko instal no iha prosesu instalasaun laran mosu error, ha'u koko dala haat error nafatin. Entaun ha'u cek Hard disk nia kapasidade primeiru liu husi my computer depois sura hamutuk numero data C,D,E hamutuk GB 200 resin signifika 250 GB. Ha'u koko cek liu husi cmd, eeh mosu mai hard disk nia kapasidade laos 250 GB maibe 50 GB de'it, entaun ha'u labele aumenta instal aplikasaun.
     Oinsa mak atu hatene kapasidade hard disk nian mak ho maeira tuir mai ne'e:


1. Ba iha Start ka bele hakerek cmd iha kolum search, depois klik liman los iha cmd no open as administrator sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e. Imi ketik aumenta diskpart iha /system32> nia oin, hanesan imajen iha kraik ne'e no Enter.


2. Hanesan imajen iha leten ne'e imi ketik  aumenta list disk iha DISKPART>  nia oin depois Enter mak sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e. Fo sai klaru ona kapasidade hard disk nian hira no sei mamuk hira, ninia tipu dinamiku ga lae.


3. Hanesan imajen iha leten ne'e imi bele ketik tan list volume iha DISKPART> nia oin sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e fo sai klaru kedan. Hard disk nia kapasidade hira, iha laptop laran partition fahe ba hira ho kapasidade hira, ninia status saudavel nafatin ka lae.


    Atu hatene kapasidade Hard disk nian liu husi cmd mak hanesan esplikasaun iha leten ne'e, espera katak bele ajuda ita boot sira. Ikus liu ha'u hato'o obrigado barak tamba bele lee ona artigu ida ne'e.


Local Area Network (LAN) Prosesu instalasaun rede LAN no sharing files


dezenu modelu rede LAN

Saida mak rede LAN?

     Rede LAN iha lian ingles katak Local Area Network ka rede lokal ne'ebe konjuntu husi komputador sira ne'ebe mak pertense iha area ida nian hanesan iha instituisaun, organizasaun ida, koneksaun entre komputador ida ba komputador seluk. Rede LAN baibain ema uza hodi halo ligasaun entre komputador privadu sira hanesan iha kompanya, eskola, instutuisaun privadu nia laran atu bele uza hamutuk rede refere no bele fahe informasaun ba malu ho di'ak.

     Atu halo instalasaun ba rede LAN presiza ekipamentus mak hanesan tuir mai:
                                        1. Kabu UTP
                                        2. kriping tools
                                        3. Konektor Rj-45
                                        4. Tester LAN
                                        5. Switch boot 16 port (port depende ba komputador hira mak eziste)

PROSESU INSTALASAUN REDE LAN IHA PARTE FISIKU

    Atu instalasaun rede lan iha parte fiziku mak:

1. Hasai kabu UTP ninnia kulit mais/menus 2 cm, hanesan imajen iha kraik no halo los fiu kiik ualu ne'e sai los.

2. Forma tuir diagrama iha tabela kraik ne'e.

straight
3. Haree didi'ak kabu refere tamba kabu ne'e tutun sorin ho sorin seidauk hanesan (la tetuk). Tesi kabu ninia tutun halo sai hanesan (sai tetuk). Hatama ba konektor Rj-45 nia laran  (dudu tama  to'o Rj-45 nia tutun) depois habit /halo metin ho kriping tools. 


4. Tuir mai hatama kabu ninia tutun ne'ebe mak monta ona RJ-45, hatama ba iha tester LAN atu haree no hatene tuir, kabu refere los ona ga lae. karik lampu matak husi numeru 1 - 8 signifika kabu refere prontu ona atu uza.
5. Liga kabu ba komputador sira no mos switch/Hub. Antes atu liga primeiru hili komputador ida sai servidor/server no komputador sira seluk sai hanesan kliente.

PROSESU KONFIGURASAUN REDE LAN IHA PARTE SOFTWARE

1. Depois de liga kabu ba iha komputador sira tuir mai haree iha taskbar Icon rede hanesan imajen iha kraik ne'e . Liga ona kabel mak mosu (x) mean hanesan imajen numero 1 signifika komputador la iha ligasaun ba malu. Se mosu pontu exklamasaun (!) kinur hanesan imajen numeru 2 signifika komputador iha ona ligasaun ba malu.


2. Tuir mai klik iha start ou hanehan butaun win + R hili control panel klik Network and internet depois klik Network and sharing center.


3. Tuir mai klik mouse liman los iha Local Area Conection hili properties mak sei mosu hanesan imajen rua iha kraik ne'e. Hili internet protocol versaun 4 (TCP/IPv4) depois klik properties.


4. Klik ka hamoris use the following ip address no prense ka kria ip address. Ezemplu ; Ip address server 192.168.0.1 Subnet mask sei mosu automatika no Default gatway husik mamuk, klike Ok. Se hanesan imajen 2 ita boot sira hili an ip address automatically katak ip address automatika, Klike Ok.
NB : imajen numero 1 hanaran Static no numero 2 hanaran Dinamika)



5. Tuir mai troka ou konfigurasaun sistema komputador nian, klike iha change advanced sharing setting, halo tuir imajen 1,2,3.





PROSESU SHARING FILE / FAHE DADUS

1. klike dala rua (double klik) iha folder ne'ebe mak atu sharing. Ezemplu imajen iha kraik ne'e atu sharing folder "New folder" depois klik properties.

2. Klik iha menu sharing depois hili tab Share


3. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, klik iha ADD depois hili EVERYONE no hili Read, Write, Share.

4. Tuir mai klik dala ida tan iha folder ne'ebe mak ohin share no klik done



Prosesu instalasaun rede LAN no sharing files mak hanesan esplikasaun iha leten ne'e no ha'u hato'o obrigadu barak ba ita boot sira ne'ebe mak vizita blog ne'e no lee ona artigu ida ne'e. Ikus liu ha'u espera katak esplikasaun badak ne'e bele ajuda ita boot sira oinsa halo instalasaun rede lan no fahe dadus.



24 June 2019

hack wifi atu bele loading lalais liu


Maneira hack wifi atu bele loading lalais liu

     Internet sai hanesan kebutuhan utama ba sira ne'ebe mak baibain akompana streaming youtube ou online gamer signifika presiza liu husi internet . Ba sira ne'ebe mak baibain koneksaun wifi iha eskola, instutuisaun ruma, ba hamutuk ho kolega sira ka grupu ida, bainhira loke browser (crome, firefox nst) atu buka referensia, download musika, video, imajen sira ka nonton youtube mak wifi loading kleur pastih halo imi baruk. Tamba ne'e mak tenke hack atu nune'e internet ne'ebe ita uza bele loading lalais.

Manira hack wifi
    Maneira hack wifi la presiza tan tools ka OS hodi hack, maibe ho maneira fasil mak uza cmd (commond prompt) iha komputador ka laptop. 
Atu hatene kona-ba hack wifi ne'ebe mak ita boot uza atu bele loading lalais mak hanesan tuir mai ne'e: 

1. Loke cmd iha ita boot ninia komputador/Laptop. Se seidauk hatene karik loke cmd liu husi start > search> cmd, ou bele mos hanehan butaun tekladu win + R depois Enter.


2. Mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, ita buka uluk ninia DNS server. mak ita ketik ipconfig /all depois Enter.

3. Tuir mai ita buka ninia DNS server. imajen iha kraik DNS server mak 192.168.43.1


4. Hanesan imajen iha leten ne'e mak ita kopy /ketik fila fali iha cmd hanesan tuir mai ( ex: -l 500 192.168.43.1 -t) hanesan imajen iha kraik ne'e, depois Enter.

 NB: numero 500 ita boot sira bele troka konforme tuir imi nia hakarak. Ezemplu ; bele troka ba 1000, no keta haluha numero IpDNS server ne'ebe mak mosu iha cmd.



5. Sei mosu hanesan imajen iha kraik ne'e, signifika internet ne'ebe mak ita uza velocidade aumenta ho lais ona




23 June 2019

Recent post